HSP je u svojoj žalbi kao argument istaknuo to da Kovačević ne predstavlja “legitimnog političkog predstavnika” hrvatskog naroda.
Međutim, iz Suda BiH im je stiglo otrežnjenje s obzirom na to da se u Rješenju čak navodi da “legitimno predstavljanje” u Predsjedništvu BiH nije propisano nikakvim zakonima.
“Institucija Predsjedništva počiva na paritetnoj zastupljenosti tri člana Predsjedništva koji se izjašnjavaju kao Bošnjak, Hrvat i Srbin uz osiguranu teritorijalnu zastupljenost: dva člana Predsjedništva sa teritorije Federacije BiH i jedan sa teritorije Republike Srpske. U tom smislu, niti je Ustavom BiH kao najvišim pravnim aktom, niti Izbornim zakonom propisan element ‘legitimnosti predstavljanja u Predsjedništvu’ na koji ukazuje neosnovano žalitelj“, navodi se u obrazloženju Suda BiH.
Sud je, kako bi potkrijepio ovaj navod, citirao odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, iz kojih se vidi da načelo “legitimnosti” nije nikakav uslov za Predsjedništvo BiH.
Naglašavaju da Ustav BiH od kandidata za Predsjedništvo BiH traži samo dvije stvari: da se nacionalno izjasni i da dolazi s prostora entiteta iz kojeg može biti biran.
Žalba HSP-a je stoga odbačena kao neosnovana, a sud je u obrazloženju istaknuo i to da CIK nije ovlašten ocjenjivati političke stavove, nego isključivo ispunjenost zakonskih uslova za ovjeru kandidatura.
“CIK BiH u tom postupku nije ovlaštena ocjenjivati da li je kandidat ‘legitimni predstavnik’ određenog konstitutivnog naroda niti da li određena politička stranka smatra da kandidat predstavlja ili ne predstavlja interese tog naroda, iz kojih razloga nije mogla odbiti ovjeru kandidature”, utvrđeno je u Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
U vijeću Apelacionog odjeljenja o ovom pitanju su odlučivali Staniša Gluhajić, Zvjezdana Antonović i Dinka Bešlagić-Čovrk.
