U razgovoru za Agenciju Fena Šehić je napomenuo je da se broj državljana BiH koji žive u inostranstvu i koriste mogućnost glasanja putem pošte kontinuirano smanjuje još od 2002. godine.
Pojasnio je da bh. državljani koji žive izvan zemlje imaju tri mogućnosti da ostvare biračko pravo – glasanjem putem pošte, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH ili dolaskom u BiH na dan izbora.
Ocijenio je da su za slab odziv građana iz dijaspore prilikom registracije za Opće izbore u oktobru odgovorne političke stranke, koje bi svojim programima trebale motivirati birače u zemlji i inostranstvu da izađu na izbore.
Kako je rekao, političke stranke ne nude programe, već se kampanja, i prije njenog službenog početka, uglavnom svodi na diskreditaciju političkih protivnika.
“Građani, uslovno rečeno, dižu ruke od Bosne i Hercegovine jer ne vide mogućnost da nešto mogu promijeniti. Mislim da su izgubili povjerenje u političke stranke ili jednostavno ne žele da glasaju jer žive u drugim državama”, kazao je Šehić.
Dodao je da od političkih stranaka koje će učestvovati na izborima u velikoj mjeri zavisi i izlaznost birača u samoj BiH.
Slab odziv birača iz dijaspore, kako kaže, predstavlja poraznu činjenicu, ali ga ne iznenađuje.
Govoreći o glasanju putem pošte, podsjetio je da su od 2002. do 2022. godine zabilježene brojne zloupotrebe, navodeći da su “emisari” političkih stranaka odlazili u zemlje s velikim brojem bh. građana, poput Austrije, Njemačke, Švicarske i skandinavskih država, te organizirali registraciju birača na spornim adresama.
Kao primjer je naveo slučaj iz Sarajeva u kojem su birači bili prijavljeni na adresi benzinske pumpe, koja je imala tri sobe za spavanje.
Zbog takvih i sličnih nepravilnosti, istakao je, CIK BiH je izmijenio procedure registracije birača, uvela dodatne sigurnosne mehanizme i pooštrila podzakonske akte da bi spriječila zloupotrebe.
Također, Šehić je naglasio da CIK BiH nije odgovoran za motiviranje građana da izađu na izbore, već za zakonito provođenje izbornog procesa.
Između ostalog, ocijenio je da bi primjena novih tehnologija mogla doprinijeti vraćanju kredibiliteta i integriteta izbornog procesa.
“Elektronska identifikacija birača onemogućit će da jedna osoba glasa s više različitih ličnih karata, a bit će spriječene i zloupotrebe neiskorištenih glasačkih listića nakon zatvaranja biračkih mjesta. To može biti razlog za očekivanje veće izlaznosti unutar BiH”, rekao je.
Istovremeno je upozorio da političke stranke koje pretendiraju na vlast već sada krše Izborni zakon BiH vodeći kampanju prije zvaničnog perioda predviđenog za to.
Po njegovoj ocjeni, takvo ponašanje pokazuje visok stepen političke neodgovornosti i otvara pitanje koliko bi te stranke, ukoliko osvoje vlast, bile spremne djelovati u javnom interesu.
“Svjedoci smo da oni više vode računa o ličnom interesu, kao i usko stranačkom klijentelističkom interesu. Zanemaruju se građani birači BiH i njihove želje kakva bi ova država trebala da bude, a to bi trebala biti demokratska država, država socijalne pravde, koja će garantovati svim građanima BiH sa biračkim pravom da žive uz poštivanje ljudskih i građanskih prava koja im Ustav garantira”, istakao je.
Međutim, zaključio je da politička neodgovornost, nažalost, rezultira državom kao što je BiH, koja se suočava s kontinuiranim izazovima u svom funkcioniranju i razvoju.
Registracija birača koji glasaju izvan BiH za Opće izbore 2026. godine traje do 21. jula. CIK BiH je građane u dijaspori podsjetio da se prijava za glasanje iz inostranstva podnosi za svaki izborni ciklus.
Opći izbori su zakazani za 4. oktobar, a na njima će se birati članovi Predsjedništva BiH, poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, zastupnici kantonalnih skupština te poslanici Narodne skupštine Republike Srpske.
