Dvodnevna konferencija je jučer otvorena u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine (NUB BiH), a održana je u Sarajevu i Mostaru. Okupila je stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Na predavanjima, tematskim sesijama i diskusijama razmatrana su pitanja digitalne transformacije biblioteka, arhiva i muzeja, primjene umjetne inteligencije (AI), digitalne humanistike, digitalizacije i dostupnosti kulturnog naslijeđa.
Konferenciju je otvorila predsjednica Asocijacije BAM Adisa Žero, izjavivši da Konferencija predstavlja prostor za razmjenu iskustava i zajedničko promišljanje budućnosti baštinskih institucija.
“Ova konferencija pruža dragocjenu platformu za razmjenu stručnih znanja, prezentaciju inovativnih projekata te usvajanje smjernica za buduće djelovanje. No, bez obzira na napredak tehnologije i algoritama, najvažniji resurs naših institucija ostaju ljudi – informacijski stručnjaci koji svojom posvećenošću i znanjem čuvaju kulturno blago naše države”, kazala je Žero.
Prvi dan Konferencije
Prvi dan Konferencije bio je posvećen digitalnim i inteligentnim sistemima u bibliotekama, arhivima i muzejima, novim paradigmama u pristupu kulturnom naslijeđu, iskustvima digitalizacije i digitalnog naslijeđa te interdisciplinarnoj saradnji u zaštiti i promociji baštine.
Institucionalna iskustva stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore otvaraju prostor razmjeni praksi i povezivanju stručne zajednice u regiji. Predstavljeni su primjeri rada nacionalnih, univerzitetskih, gradskih i muzejskih ustanova, kao i stručnih udruženja, čime je BAM dodatno potvrdio svoju ulogu za regionalno povezivanje biblioteka, arhiva i muzeja.
Iskustva institucija iz različitih sredina omogućavaju da se o ovim pitanjima razgovara iz više perspektiva, ali i da se prepoznaju mogućnosti za buduće zajedničke projekte i saradnju.
Drugi dan Konferencije
Drugog dana Konferencija, koja je održana u Mostaru, fokus je bio na evropskoj i regionalnoj saradnji biblioteka, arhiva i muzeja, predstavljanju institucija i stručnih društava te definiranju zajedničkih zaključaka i preporuka.
Na osnovu tematskih cjelina i ciljeva usvojeni su zaključci i preporuke usmjereni na šest ključnih stubova razvoja baštinskog sektora:
– Jačanje regionalne saradnje i usklađivanje s evropskim smjernicama. Neophodno je uspostaviti kontinuiranu mrežu saradnje između biblioteka, arhiva i muzeja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Definisane su smjernice za zajedničko nastupanje prema evropskim fondovima i razvoj prekograničnih projekata zaštite i promocije kulturne baštine.
– Odgovorna i etička primjena umjetne inteligencije. Uvođenje alata umjetne inteligencije u baštinske institucije mora biti praćeno jasnim etičkim kodeksima. AI treba primjenjivati prvenstveno za automatizaciju obrade i indeksiranja građe, prepoznavanje rukopisa i teksta (OCR/HTR) te za unapređenje korisničkog iskustva, uz obavezno očuvanje autentičnosti i naučnog integriteta građe.
– Interoperabilnost, otvoreni podaci i standardizacija. Naglašena je potreba za usvajanjem jedinstvenih metapodataka i tehničkih standarda koji omogućavaju povezivanje zbirki različitih ustanova (biblioteka, arhiva i muzeja) u jedinstvene digitalne ekosisteme. Insistira se na principima otvorenog pristupa (Open Access) kako bi baština bila lako pretraživa i dostupna istraživačima i široj javnosti.
– Digitalizacija i dugoročno očuvanje ugroženog naslijeđa. Prioritet se mora dati digitalizaciji ugroženih i rijetkih zbirki. Uz samu digitalizaciju, nužno je razviti sisteme za dugoročno digitalno očuvanje (Digital Preservation), osiguravajući da digitalizovana građa ostane trajno funkcionalna i zaštićena od tehnološke zastarjelosti i gubitka podataka.
– Kontinuirana edukacija i jačanje digitalnih kompetencija stručnjaka. Iniciran je program sistemskog usavršavanja informacijskih stručnjaka (bibliotekara, arhivista i kustosa) u domenu digitalne humanistike, analitike podataka i rada sa savremenim softverskim rješenjima, sa ciljem transformacije baštinskih ustanova u savremene, pametne naučno-kulturne centre.
– Obrazovanje kao strateški temelj razvoja biblioteka, arhiva i muzeja. Asocijacija bibliotekara, muzeologa i arhivista BAM naglašava potrebu za snažnijim povezivanjem visokoškolskih ustanova i baštinskih institucija, kroz razvoj zajedničkih studijskih programa, stručnih praksi, istraživačkih projekata i programa cjeloživotnog učenja.
Na taj način potrebno je stvarati nove generacije stručnjaka sposobnih odgovoriti na izazove digitalne transformacije, ali i da aktivno doprinose zaštiti, razumijevanju, interpretaciji i dostupnosti kulturnog naslijeđa.
BAM obrazovanje prepoznaje kao jedan od ključnih preduslova održivog razvoja, profesionalizacije i društvene relevantnosti baštinskog sektora.
Konferencija je završena svečanom dodjelom BAM nagrada za bibliotekara/ku godine, arhivista/icu godine i kustosa/icu godine. Nagradu za bibliotekarku godine dobila je Arijana Alispahić. Almira Alibašić dobitnica je nagrade za arhivisticu godine, dok je za kustosa godine proglašen Ermin Lagumdžija.
Asocijacija BAM nastavlja dugogodišnji rad na povezivanju stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije i otvaranju prostora za saradnju u zaštiti, istraživanju i predstavljanju kulturnog naslijeđa u vremenu ubrzane digitalne transformacije.
