U okviru festivala, Ćehić će predstaviti izložbu “Preko II”, kroz koju povezuje skulpturu, prostor i memoriju, stvarajući dijalog između svojih radova i ambijenta Stoca.
Izložba na tri lokacije
U razgovoru za Klix.ba govorila je o konceptu izložbe koja će biti postavljena na tri različite lokacije nekropoli Radimlja, uz rijeku Bregavu i u Galeriji Makove hiže, kao i o svom odnosu prema materijalu, pokretu, drugim umjetničkim disciplinama i putu koji je njene radove odveo na međunarodne izložbene scene. Izložba će biti otvorena u petak, 24. jula u 21 sat.
“Prva i najveća izložba će biti na prostoru nekropole Radimlja i obuhvatat će neke moje najpotentnije dosadašnje radove, kao i dvije velike instalacije, koje će se svojom suštinom uklopiti u cjelinu te tako ostvariti jedinstvenu interakciju s prostorom kojim dominira element Zemlja”, otkriva.
Kako kaže, prvi put koristi priliku da pojedini radovi budu u direktnom kontaktu sa Zemljom i to joj je neizmjerno važno jer im time daje mogućnost da iz sebe izvuku kompletan potencijal.
“Materijal željezo, koji dolazi iz elementa Zemlja, već u sebi nosi težinu, snagu i postojanost, koja nanovo redefinisana, bilo oblikom, formom ili kontekstom s drugim materijalom, svoje postojanje baš na tom mjestu. Neki radovi će lebdjeti na postamentima i time ostvariti komunikaciju sa elementom Vazduh čija je glavna energija misao, sloboda”, ističe.
Dalje navodi da će u rijeci Bregavi kod Doma kulture biti postavljena dva rada, kao i jedan rad na obali, koji imaju istu frekvenciju s ostalim radovima.
“Rijeka Bregava, svojim tokom i fluidnošću, unosi element pokreta i prolaznosti. Na tom mjestu se nalazi jedan prelijepi most koji je pod kraj 19. vijeka dala isfinansirati uspješna poduzetnica Sara Kašiković. Sara kao žena koja je prije dva vijeka oblikovala prostor i ostavila trag kroz materijal (kameni most) i kroz simbol (ljubav, voda). Dakle, ovaj prostor je jedinstvena arhetipska datost, koju sam morala iskoristiti jer voda uvijek nosi memoriju i otvara put prema prolaznosti i obnavljanju, ali i ogromni potencijal da pređemo ‘Preko'”, nastavlja Ćehić.
Također, u galeriji Makove hiže bit će predstavljen videorad Turning point, koji naglašava trenutak odluke, unutarnju prekretnicu. Umjetnica objašnjava da je intimni galerijski prostor s kamenim zidovima i kaminom optimalan za prikazivanje tog rada, koji još više podcrtava intimnost introspekcije.
“Ovaj rad je dobio nagradu 2023. godine u Italiji na Biennalu Mediterraneo Art Prize i Osten nagradu na Osten Bienalu 2024. godine i prvi put će biti javno predstavljen našoj bh. publici. Ja sam zamislila jednu snažnu dramaturgiju različitih glasova iste partiture koji su hrabro zahvatili pozamašne gabarite hronotopa u nakani da opravdaju sveukupni smisao ove, po mnogo čemu, jedinstvene likovne simfonije”, kazala je.
“Nekropola Radimlja je sama po sebi čudesna”
Nekropola Radimlja jedan je od najznačajnijih kulturno-historijskih prostora u Bosni i Hercegovini, a u okviru izložbe postaje mjesto susreta naslijeđa i savremene umjetnosti. Ćehić je govorila i o tome kako je pristupila dijalogu svojih skulptura s prostorom koji već nosi snažnu simboliku.
“Ova lokacija je sama po sebi čudesna, višeslojna i značajna, ali u hrabrom komplementarnom dijalogu s mojim skulpturama dolazi do redefinicije i jednog i drugog. Prvi put će biti izložena dva moja monumentalna rada: Crossing point – monumentalni krst u kojem se linije susreću u raskrsnici snage i tišine. Drugi rad Point of intersection je satkan od istih elemenata, koji govori o potentnom mjestu susreta linija i sila”, rekla je.
Uz to, bit će izložen i rad “Totemi II”, koji je prvi put predstavljen na istoimenoj izložbi 2014. godine u galeriji Aluminij u Mostaru, te koji je 2023. godine predstavljen na 18. Venecijanskom bijenalu arhitekture u Veneciji, a 2025. godine na Larnaca Bijenalu u Larnaki, u njihovom dragocjenom Etnografskom muzeju.
Izložba “Preko II” kao snažna simbolika prelaska
Naslov izložbe “Preko II” nosi snažnu simboliku prelaska, kako fizičkog kroz tri različite lokacije, tako i unutarnjeg, kroz prostor ideje i promišljanja. Ćehić objašnjava šta za nju znači riječ “preko” i šta želi da posjetioci ponesu nakon susreta s izložbom.
“Naslov ‘Preko II’ označava prelazak, ne samo fizički kroz tri lokacije izložbe, nego i unutarnji prelazak iz prostora vidljivog u prostor ideje. Apstraktno razmišljanje je najveći domet ljudskog uma jer nas oslobađa od granica mimetičkog i vodi u prostor čistih odnosa. Posmatrač treba doći otvoren i spreman da iza sebe ostavi mimetičko promišljanje. Tek tada može ponijeti sa sobom ono što je najvažnije: iskustvo unutarnje prekretnice, vlastiti prelazak Preko, jer valja nama Preko rijeke – i to svima”, poručuje bh. umjetnica.
Povezivanje različitih umjetničkih formi
U svom radu Arleta Ćehić često povezuje različite umjetničke izraze: skulpturu, pokret, tijelo i video. Govoreći o tim različitim formama, ističe da ih ne doživljava kao odvojene medije, već kao različite izraze jednog zajedničkog jezika.
“Definitivno se radi o jednom zajedničkom umjetničkom jeziku, koji u svojim dijalektima ima različite naglaske i interpunkcije. Kada se u skulpturi bavim elementom Zemlja, materijal mi daje pravac promišljanja. Kada plešem ili predajem flamenco, osjećaj me vodi do komunikacije s lavom u utrobi Zemlje. Kada se bavim elementom vazduh u svojim umjetničkim instalacijama koje žele da se otrgnu od zemljine teže, odmah povlačim paralelu s baletom i elevacijom, za koju se moramo pozamašno potruditi da bismo je postigli”, objasnila je.
Međunarodna priznanja
Videorad “Turning Point” donio joj je međunarodna priznanja, a posebno priznanje dobila je i kroz nagrade u Italiji i na Osten Bienalu. Umjetnica govori o tome kako danas vidi taj rad i da li ga doživljava kao ličnu prekretnicu ili kao dio šireg umjetničkog razvoja.
“Svaki rad, svaka izložba i svaka komunikacija o umjetnosti je određeni pomak danas u odnosu na jučer. Turning Point je za mene bio važan trenutak, ali ga ne doživljavam samo kao ličnu prekretnicu, već kao dio šireg procesa u kojem se elementi – mjesto, vrijeme, osjećaj zrelosti i konekcije na više nivoa, moraju poklopiti da bi jedno djelo izašlo u javnost. Imam dosta radova koji su vidjeli svijeta, ali isto toliko njih još čeka svoj trenutak. Zato Turning Point vidim kao jednu etapu u mom umjetničkom razvoju”, odgovara.
Razlika između međunarodne i domaće publike
Radovi Arlete Ćehić izlagani su širom svijeta, a njena umjetnost susretala se s različitim publikama i kontekstima. Govoreći o razlikama između međunarodne i domaće publike, umjetnica objašnjava na koji način različiti posmatrači pristupaju njenim radovima.
“Moji radovi su izlagani širom svijeta i uvijek primjećujem da međunarodna publika ulazi u njih kroz univerzalni jezik apstrakcije. Oni se često fokusiraju na formu, apstraktni minimalizam i odnose linija i ploha, jer im kontekst prostora u kojem rad nastaje nije blizak. Određena publika u Bosni i Hercegovini čita moje radove kroz slojeve memorije i prostora. Oni prepoznaju Radimlju, Bregavu, Mostar, i u njima vide ne samo apstraktne forme, nego i vlastitu historiju, arhetipske simbole i kolektivno iskustvo. Za mene je važno da umjetnost ne stoji izolirano, nego da se ukorijeni u pejzaž, u historiju i u svakodnevicu jer tek tada postaje istinski razgovor između materijala, čovjeka i univerzuma”, kaže.
“Ograničenja su me naučila upornosti i strpljenju”
Uprkos izazovima s kojima se umjetnici u Bosni i Hercegovini često suočavaju, Ćehić je izgradila prepoznatljivu međunarodnu karijeru. U razgovoru se osvrnula na put koji je vodio do toga, ali i na prepreke koje su postale dio njenog umjetničkog razvoja.
“Dolazim iz zemlje u kojoj umjetnici često rade u ograničenim uslovima. Upravo ta ograničenja su me naučila upornosti i strpljenju. Postoji momenat intimnog prepoznavanja svoje svrhe u životu, kada sam to osjetila, shvatila sam šta je apsolutna ljubav. Tu svaka prepreka mijenja svoje agregatno stanje i postaje materijal za gradnju. Nije bilo nimalo lako, ali je bilo nužno. Svaki moj rad je bio korak preko granica vidljivog i lokalno ka univerzalnom jeziku umjetnosti”, ističe.
Pored skulpture, Ćehić se bavi baletom, flamencom, koreografijom, kostimografijom i režijom. Ove discipline, kako objašnjava, nisu odvojeni segmenti njenog stvaralaštva, nego su utjecale na način na koji danas pristupa oblikovanju skulpture.
“Sve te discipline su dijalekti jednog zajedničkog jezika. Kada danas oblikujem skulpturu, osjećam da u njoj pulsira ritam pokreta, dramaturgija prostora i tišina tijela. Dakle, svaka disciplina je promijenila moj način oblikovanja skulpture”, objasnila je.
Rad na novim projektima
Nakon izložbe “Preko II”, umjetnica nastavlja raditi na novim projektima. Govoreći o narednim koracima, otkriva na čemu trenutno radi i gdje će publika imati priliku vidjeti njene radove nakon Stoca.
“Pripremam nove skulpture koje nastavljaju istraživati odnos materijala i prostora, te razvijam ideju jedne veće instalacije. Radim i na ciklusu fotografija koje bilježe urbane transformacije Mostara, a koje čekaju svoj pravi trenutak da budu predstavljene. Odabirem autorske koreografije koje ću raditi s djecom tokom sljedeće školske godine”, otkrila nam je.
Podsjećamo, Festival kulture “Slovo Gorčina” bit će održan od 24. do 26. jula u Stocu.
Među ovogodišnjim gostima su i hrvatski kantautor i pjesnik Zlatan Stipišić Gibonni, crnogorski muzičar Rambo Amadeus, bosanskohercegovačka umjetnica Hanna Dujmović te neki od najznačajnijih savremenih regionalnih književnika poput Svetislava Basare, Ante Tomića i Martine Mlinarević.
