Iako su ovi zakoni i ranije usvojeni u Predstavničkom domu, sada su izglasani i u Domu naroda Parlamenta FBiH uz amandmane koje je predložio HDZ. Kada zakoni budu objavljeni u Službenom listu, stupit će na snagu.
Kada ovi zakoni stupe na snagu, posebno će pogodovati članu Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinku Čavari (HDZ).
Naime, amandmani na zakone o računima za plaćanje i platnim uslugama su omogućili da građani BiH otvore račune u poštama i da tu primaju plate.
Čavari je, zbog činjenice da se nalazi na američkoj listi sankcionisanih osoba, onemogućeno da ima otvoren račun u banci, a samim tim i da prima platu državnog parlamentarca. HDZ-ov zastupnik platu ne prima od marta 2024. godine.
Ovim izmjenama, Čavara je dobio mogućnost da platu prima preko pošte.
Kako je rečeno za Klix.ba iz Parlamenta FBiH, stupanjem na snagu ovih amandmana Čavara, ali i druge osobe koje su na američkoj “crnoj listi”, mogu otvoriti račun u svojoj pošti, bilo da je riječ o Hrvatskoj pošti Mostar ili BH Poštama, i zatražiti od svog poslodavca da mu platu uplaćuje na ovaj račun.
Tačnije, novac bi bio uplaćen na zajednički račun pošte, a onda bi se dalje dijelio podračunima koji pripadaju građanima koji su ih otvorili. Kada novac stigne na račun, građani bi uz pokazivanje validnog identifikacijskog dokumenta mogli podići novac u gotovini.
Razlog zbog čega ovi računi ne bi bili sporni je činjenica da pošte ne učestvuju u međunarodnom platnom prometu kao banke te nemaju rizik od sankcija u slučaju da održavaju račun za osobe pod američkim sankcijama, što je realan rizik za banke.
Ipak, kako saznaje Klix.ba, ovo pitanje još nije u potpunosti riješeno jer sada slijedi proces donošenja podzakonskih akata. Taj proces bi, teoretski, mogao izuzeti ovakve slučajeve ili ih spriječiti, ali do objave podzakonskih akata to ne možemo znati sa sigurnošću.
Podsjetimo, Marinko Čavara je na američku listu sankcionisanih osoba (tzv. OFAC SDN lista) stavljen 6. juna 2022. godine, dok je obavljao funkciju predsjednika Federacije BiH. Sankcije je uvelo američko Ministarstvo finansija na osnovu Izvršne uredbe 14033, koja se odnosi na osobe za koje SAD smatraju da podrivaju mir, Dejtonski sporazum ili demokratske institucije na Zapadnom Balkanu.
Ključni razlog koji su SAD navele bio je odbijanje da imenuje sudije Ustavnog suda Federacije BiH, iako je Visoko sudsko i tužilačko vijeće dostavilo liste kandidata.
Zbog toga je, prema stavu američke administracije, bio blokiran rad Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu FBiH. Američke vlasti ocijenile su da je time onemogućeno normalno funkcionisanje institucija Federacije BiH, odnosno da je Čavara “držao taocem” rad tog tijela radi političkih interesa sebe i svoje stranke.
