Cvijet je nastao 2011. godine na inicijativu udruženja Gračaničko keranje iz Gračanice. Žene iz ovog udruženja, koje se bave očuvanjem tradicionalnog bosanskog zanata – keranja (izrade čipke iglom) – željele su stvoriti opipljiv simbol koji će podsjećati na strašnu tragediju Srebrenice, slično kao što mak podsjeća na žrtve Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji.
Prvi put je javnosti predstavljen 1. jula 2011. godine. Bijela boja latica cvijeta predstavlja nevinost ili stradanje, zelena boja koja je u središtu cvijeta predstavlja nadu, a 11 latica simboliziraju 11. juli 1995. godine.
“Tog dana podijelile smo oko 15.000 cvjetova širom BiH. Ideju za izradu cvijeta predložio nam je tadašnji reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, jer je Srebrenici trebao simbol sjećanja na nevino stradale u genocidu i borbe protiv genocida”, kazala je ranije predsjednica Udruženja “Gračaničko keranje” Azemina Ahmedbegović za Fenu.
Sarajevski umjetnik Mensur Bektić, izradio je sličan filigranski cvijet, koji ima 11 latica, a svaku laticu čini 7 komponenti. Dijelovi srebrenog cvijeta asociraju na ljudske oči – oči žrtava genocida, ali i preživjelih Bošnjaka. U sredini cvijeta je zeleni kamen od stakla.
“Ja sam oplemenio srebrenički cvijet, a zašto se radi od srebra – pa sama Srebrenica se kroz historiju zvala Argentarija, jer se vijekovima tamo vadila srebrena ruda. Novac za rimsku imperiju se kovao u Srebrenici. Upravo mi je želja bila da se uradi nešto u simbolu po kojem je Srebrenica dobila ime. Filigran se u 90 posto slučajeva radi u srebru, tako da smo ovdje dobili spoj historije, umjetnosti i simbolike”, ispričao je Bektić svojevremeno.
Idejno rješenje cvijeta, a na inicijativu dr. Mustafe Cerića, izradila je Jasmina Čamdžić iz Tuzle i od pet uzoraka koje je predložila izabran je upravo cvijet koji, u znak sjećanja na ubijene Srebreničane, nose hiljade ljudi u svijetu.
