Prema opsežnoj istrazi ovog lista, Izrael je godinama vodio tajnu operaciju s ciljem da regrutuje Ahmadinedžada kao obavještajni izvor, a u kasnijoj fazi navodno je planirao da ga postavi na čelo Irana nakon rušenja sadašnje vlasti.
U izvještaju se navodi da se jedna od neobičnijih faza operacije dogodila početkom 2024. godine, kada je visoki zvaničnik mađarske vlade zatražio od rektora Univerziteta za javnu službu Ludovika u Budimpešti Gergelyja Delija da pozove Ahmadinedžada na konferenciju o klimatskim promjenama.
Deli je rekao da mu je objašnjeno kako će konferencija zapravo poslužiti kao paravan za tajne razgovore između Ahmadinedžada i izraelskih obavještajnih službi. Uprkos zabrinutosti da bi to moglo narušiti njegov ugled i ugled univerziteta, pristao je poslati poziv jer je smatrao da je, “ako imate dva neprijatelja i oni žele razgovarati, najbolje učiniti sve što možete da do tog razgovora dođe”.
Bivši američki zvaničnici izjavili su da je tadašnji direktor izraelske obavještajne službe Mossad David Barnea lično otputovao u Budimpeštu kako bi se sastao s Ahmadinedžadom.
U godinama koje su uslijedile Izrael je, prema navodima, izvršio nekoliko tajnih isplata Aliju Akbaru Javanfekru, glasnogovorniku Ahmadinedžada, a izraelski agenti su se s njim sastali još nekoliko puta prije početka napada na Iran koji su započeli u februaru.
The New York Times navodi da je u februaru kompleks kuća u kojem je živio Ahmadinedžad pogođen u izraelskom zračnom napadu usmjerenom na njegove tjelohranitelje i oklopno vozilo, nakon čega su ga, prema istom izvoru, preuzeli operativci Mossada i odveli u tajnu sigurnu kuću. Iz nje je kasnije otišao iz zasad nepoznatih razloga, a u javnosti se ponovo pojavio tek na sahrani bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneija.
Prema riječima visokih iranskih zvaničnika, Ahmadinedžad je potom priveden i stavljen u kućni pritvor.
Abdolreza Davari, bivši savjetnik i bliski saradnik Ahmadinedžada, izjavio je da bivši predsjednik ne bi sarađivao s Izraelom zbog novca.
“Ima novca, ima široku ekonomsku mrežu. To bi učinio zbog moći. Želi biti na vrhu vlasti”, rekao je Davari u telefonskom razgovoru za The New York Times.
Još jedan Ahmadinedžadov saradnik izjavio je da je bivši predsjednik govorio o svojim ambicijama da uz pomoć stranih sila postane novi vladar Irana, te da je strahovao kako bi rat mogao navesti Sjedinjene Američke Države i Izrael da podrže neku drugu destabilizirajuću ličnost.
Nakon što je tri puta diskvalifikovan iz predsjedničke utrke u Iranu, dodao je isti izvor, Ahmadinedžad je izgubio povjerenje u iranski politički sistem.
Također je, prema riječima saradnika, osjećao frustraciju i ogorčenost prema pojedinim članovima iranskog režima, uključujući Alija Hamneija.
Saradnik je za The New York Times rekao da je Ahmadinedžad ranije izjavljivao kako bi, ukoliko se vrati na vlast, normalizirao odnose s Izraelom kroz Abrahamove sporazume.
