Nakon što je direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić objavio dokumente za koje tvrdi da potvrđuju da je tužilaštvo iz Bijeljine od policije tražilo izuzimanje dokumentacije iz Memorijalnog centra, potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković izjavio je za N1 u Srebrenici da je Memorijalni centar izložen političkim i institucionalnim pritiscima te da bi ga, kako smatra, trebalo zaštititi od pokušaja narušavanja njegovog integriteta. Govoreći i o položaju Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, Duraković je rekao da problemi s kojima se suočavaju nisu novi niti izolovani slučajevi.
Duraković smatra da Srebrenica posebno u predizbornim periodima ponovo dolazi u središte političkih sukoba.
“Nažalost, Srebrenica je predmet političkih rasprava, posebno u periodima kada je to politički bitno svim političkim elitama u Bosni i Hercegovini. Pred izbore je intenzitet tih aktivnosti mnogo jači”, rekao je Duraković.
Prema njegovom mišljenju, pritisci na Memorijalni centar, ali i dešavanja u obrazovanju, dio su šireg problema.
“Memorijalni centar je izložen pritisku i, kako ja to vidim, sistemskoj represiji koja djeluje u više pravaca – od obrazovanja do pokušaja diskreditacije institucija koje svjedoče i govore o onome što se ovdje dogodilo”, kazao je.
Duraković je ocijenio da se institucije koriste za nametanje političkih narativa i otežavanje života Bošnjacima u ovom dijelu zemlje.
“Naša borba u svemu tome jeste da dokažemo naše postojanje na ovim prostorima i otpor tome je postao naša svakodnevica”, dodao je.
“Ovo nije izolovan slučaj”
Govoreći o životu u Srebrenici, Duraković je rekao da sadašnje okolnosti ne posmatra kao nešto što je počelo posljednjih dana.
“Ovo nije izolovan slučaj niti nešto što se tek sada desilo. Memorijalni centar izložen je pritiscima od svog osnivanja”, tvrdi Duraković.
Podsjetio je na niz događaja iz prethodnih godina za koje smatra da su služili skretanju pažnje s komemoracije i dženaze žrtvama genocida 11. jula.
“Sve je to, po mom mišljenju, jedna sistemska i organizovana kampanja protiv istine”, rekao je.
Govoreći o položaju povratnika, dodao je da je posebno teško ljudima koji žive na istoku Bosne i Hercegovine.
“Možda je lakše biti Bošnjak u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali mi ovdje na istoku živimo vrlo blizu sistema od kojeg stalno očekujete da će nešto uraditi protiv vas. To se, nažalost, vidi u različitim segmentima života”, istakao je.
“Memorijalni centar ne izbjegava istragu”
Duraković je rekao da nije čuo da direktor ili zaposleni Memorijalnog centra odbijaju mogućnost provođenja istrage.
“Nisam čuo gospodina Suljagića niti bilo kojeg zaposlenika Memorijalnog centra da izbjegava bilo kakav vid istrage. Činjenica je da je Memorijalni centar državna institucija i oni pozivaju državne organe da to rade ukoliko postoje bilo kakve indicije”, izjavio je.
Dodao je da, prema njegovom viđenju, u slučaj nisu pravovremeno uključene državne pravosudne i policijske institucije.
“Nismo vidjeli da je Državno tužilaštvo ušlo u ovaj proces, niti policijske agencije s državnog nivoa. To možda šalje poruku da smo ostavljeni sami sebi”, smatra Duraković.
Kazao je da razumije odluku Memorijalnog centra da ograniči aktivnosti ukoliko procijeni da postoji rizik za zaposlene.
“Ostavite Memorijalni centar da radi svoj posao”
Duraković je mišljenja da aktuelna situacija može biti politički iskorištena uoči izbora.
“Gospodin Suljagić i zaposleni Memorijalnog centra nemaju razlog da od ovoga prave političku krizu. Bojim se da politike koje ovo rade imaju razlog da u ovom trenutku pokušaju ubrati neki sitni politički poen”, kazao je.
Pozvao je da se zaštiti integritet Memorijalnog centra.
“Treba ovu instituciju ostaviti na miru, zaštititi je od svih političkih pokušaja da se naruši njen integritet i omogućiti joj da radi posao za koji je zadužena”, poručio je.
Dodao je da međunarodne posjete Memorijalnom centru, uključujući posjete diplomata i drugih delegacija, prema njegovom mišljenju potvrđuju njegov međunarodni značaj.
Djeca, dresovi BiH i osjećaj straha
Duraković se osvrnuo i na slučaj učenika koji su u školu došli u dresovima reprezentacije Bosne i Hercegovine, nakon čega je, prema navodima iz razgovora, nastala polemika o mogućim sankcijama.
Ispričao je i primjer djevojčice iz Banje Luke koja se, kako kaže, pitala smije li u školu obući dres reprezentativca Esmira Bajraktarevića.
“Stvara se narativ koji, prema mom mišljenju, našoj djeci nameće da se počnu pitati trebaju li se stidjeti onoga što jesu i je li u redu da nose takav dres”, rekao je Duraković.
Smatra da su lokalni političari često ograničeni strahom od političkih posljedica.
“Ljudi se teško slobodno opiru, jer ovdje se, politički govoreći, ‘skidaju glave’. I sam sam svojevremeno bio smijenjen s mjesta predsjednika Skupštine opštine Srebrenica”, poručio je.
“Ne smijemo se naviknuti na diskriminaciju”
Duraković je na kraju kazao da diskriminacija o kojoj govori nije problem samo Srebrenice niti samo aktuelnog trenutka.
“Dvadeset dvije godine sam ovdje i nije prošao dan da negdje nismo imali neki oblik diskriminacije. Od fizičkih napada do uskraćivanja radnih mjesta, smjenjivanja i ucjenjivanja”, tvrdi Duraković.
Naglasio je da najveću opasnost vidi u mogućnosti da takvo stanje postane prihvaćeno kao normalno.
“Bojimo se da se ne naviknemo na to, da postane normalno da jedan Bošnjak ne smije slobodno govoriti jer će biti smijenjen ili sankcionisan. Mi samo pokušavamo imati život dostojan čovjeka, kao što ga imaju ljudi u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. To je naša borba”, zaključio je Duraković.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
