Tokom 2022. godine Schmidt je imao niz odluka kojima je djelovao na održavanje Općih izbora, ali najznačajnije posljedice je ostavilo tzv. nametanje u izbornoj noći kojima se prema političkim analitičarima otišlo u korist nacionalnih politika.
U aprilu 2022. godine Schmidt je suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini RS-a, čime je obustavljena primjena entitetskog zakona do konačne odluke Ustavnog suda BiH kako bi se spriječilo knjiženje državne imovine na entitet.
Zbog blokada na državnom nivou u pitanje je došlo finansiranje i održavanje Općih izbora 2022. godine, a Schmidt je to riješio nametanjem odluke o doznačavanju 12,5 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji, ali i izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH kojim je omogućeno trajno osiguravanje novca za izbore, tj. onemogućene su političke blokade.
U julu 2022. godine, Schmidt je još jednom posegnuo za tzv. Bonskim ovlastima i nametnio tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su se ticale poboljšanja integriteta izbornog procesa.
Ovim su CIK-u date veće ovlasti za sankcionisanje kršenja izbornih pravila (govor mržnje, zloupotreba javnih resursa), a precizirana su i pravila o trgovini biračkim odborima.
Od svih Schmidtovih tokom 2022. godine, najviše pažnje i najkontroverznija odluka je bila nametnuta u izbornoj noći, kada je odmah po zatvaranju biračkih mjesta, Schmidt donio izmjene Ustava FBiH i izmjene Izbornog zakona. Kao navodni cilj ovih odluka je bilo navedena deblokada funkcionisanja Federacije Bosne i Hercegovine.
Broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH povećan je sa 58 na 80 (sa po 17 na po 23 delegata iz svakog konstitutivnog naroda, te sa 7 na 11 iz reda Ostalih). Promijenjen je način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, te su uvedeni strogi rokovi za imenovanje Vlade FBiH i sudija Ustavnog suda FBiH.
Ove izmjene nisu izdržale test vremena jer se pokazalo da je i dalje moguće da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne bude imenovana što je dovelo Schmidta u težak položaj. Naime, odluke kojim je trebao deblokirati funkcionisanje Federacije BiH nisu bile efikasne.
2023. godina
Zbog toga je 27. aprila 2023. godine donio odluku kojom je omogućio imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ali i izazvao trajnu ogorčenost kod dijela političkih predstavnika iz bošnjačkog korpusa.
Naime, Schmidt je donio jednokratnu odlukom kojom je “zamijenio” potpis potpredsjednika Federacije BiH iz reda Bošnjaka i omogućio imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
U 2023. godini je Schmidt ponovo suspendovao i Zakon o nepokretnoj imovini RS-a.
U julu 2023. godine Schmidt je poništio Zakone RS-a o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neobjavljivanju odluka OHR-a i izmijenio Krivični zakon Bosne i Hercegovine.
Prema izmjenama nepoštivanje odluka Visokog predstavnika je postalo krivično djelo kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina uz automatsku smjenu s funkcije.
Upravo ove izmjene su bila osnova za krivično gonjenje i osudu Milorad Dodika koji je nakon toga smijenjen s pozicije predsjednika Republike Srpske prema odluci Suda Bosne i Hercegovine. Iako su retorički odbijali prihvatiti ovlasti Christiana Schmidt, vlasti u Republici Srpskoj su provele njegove odluke.
Izmijenjen član zakona o “Napadu na ustavni poredak”. Izbrisana je riječ fizička sila, čime je kriminalizovano i rušenje ustavnog poretka (i blokiranje Ustavnog suda) kroz nelegalne zakone, a ne samo oružjem.
2024. godina
U martu 2024. godine Schmidt je nametnuo nove izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su obuhvatile uvođenje modernih tehnologija, biometrije i elektronskog brojanja glasova.
Također, predviđena je depolitizacija biračkih odbora i striktna zabrana kandidovanja osobama koje su osuđene za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti.
Krajem ove godine Schmidt je nametnuo odluke kojima je deblokirana isplata plata i omogućeno na pravni način funkcionisanje Nacionalne univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i šest drugih državnih institucija kulture.
2025. godina
U januaru 2025. godine stavljeni su van snage zaključci Narodne skupštine RS čiji je cilj bio osporavanje legitimiteta Suda i Tužilaštva BiH, doneseni pod pritiskom suđenja Miloradu Dodiku.
Plaćanje duga Viaductu po arbitraži koju je Republika Srpska izgubila s ovom slovenskom kompanijom u iznosu od više od 100 miliona KM uz zatezne kamate koje su svakodnevno rasle bilo je ključno pitanje u proljeće i rano ljeto 2025. godine. Naime, zbog neisplaćivanja duga prijetila je zaplijena državne imovine, te funkcionisanje BHANSA-e čija su sredstva se našla pod blokadom.
Schmidt je odlukom iskoristio neraspoređena sredstva od akciza na puteve koja su godinama bila blokirana na jedinstvenom računu. Od ukupno oko 316 miliona KM blokiranih rezervi,
Visoki predstavnik je naložio da se uzme oko 120 miliona KM koji pripadaju Republici Srpskoj i da se prebace Ministarstvu finansija i trezora BiH isključivo za namirivanje potraživanja “Viaducta”.
Mandat Christiana Schmidta je izazivao političke kontroverze i njegove posljedice će se osjetiti u budućnosti, ali je imao i ključnu ulogu u deblokiranju nekoliko bitnih procesa za funkcionisanje države. Izmjene Izbornog zakona bi trebale dovesti do poštenijih izvora, a osigurani su i barem tehnički uslovi za funkcionisanje finansiranja izbora kada postoje političke blokade.
Također, osigurao je mogućnost deblokade institucija kulture od državnog značaja, a i u slučaju Viaduct je zaštitio interese države.
Njegove političke odluke su izazvale puno više kontroverzi, ali su dovele i do toga da je Milorad Dodik sudski odgovarao i smijenjen nakon odluka Suda Bosne i Hercegovine.
Ipak, vrijeme će pokazati da li je najveća odluka Christiana Schmidta bila ona koju nije donio, a tiče se državne imovine Bosne i Heregovine.
