U prvom papinskom obraćanju španskom zakonodavnom tijelu američki papa poručio je da je potrebna “moralna obnova” u parlamentima i javnom životu kako bi se očuvalo dostojanstvo svih ljudi, uključujući migrante, nerođene i najugroženije. Rekao je da se “moralna veličina jedne nacije prije svega pokazuje u njenoj sposobnosti da prati, štiti i voli one živote koji su najkrhkiji”.
Poziv iz Las Cortes Generales pokazao je veći stepen prihvatanja Katoličke crkve u španskom političkom prostoru, u zemlji koja je danas izrazito sekularna. Crkva je nekada bila jedan od stubova diktature generala Francisca Franca, ali je njen utjecaj oslabio nakon učvršćivanja demokratije tokom 1970-ih. Iako se mnogi Španci i dalje izjašnjavaju kao katolici, vjerska praksa je znatno opala.
Lav XIV govorio je i o međunarodnim krizama dok Izrael i Iran razmjenjuju udare, upozorivši da sporove treba rješavati dijalogom. Poručio je: “Mir zahtijeva diplomatsku hrabrost, etičku odgovornost i viziju budućnosti utemeljenu na poštivanju identiteta svakog naroda i na obavezi država da svoje sporove rješavaju mirnim sredstvima koje nudi međunarodno pravo”.
Papa je izrazio zabrinutost zbog novog talasa naoružavanja u Evropi, kao i zbog razvoja automatiziranih sistema naoružanja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Zatražio je „strogi etički nadzor” nad takvim sistemima kako odluke o životu i smrti ne bi bile prepuštene mašinama.
Govoreći o migracijama, pozvao je na jače međunarodne napore protiv krijumčarenja ljudi, ali i na sigurne i legalne puteve za one koji bježe od sukoba, siromaštva i klimatskih promjena. Istovremeno je rekao da treba stvarati uslove da ljudi mogu ostati u vlastitoj zemlji.
Njegova posjeta dolazi u osjetljivom trenutku za premijera Pedra Sáncheza, čiju vladu prate korupcijske afere i duboka politička polarizacija. Papa je na to aludirao upozorenjem da “politički pluralizam ne smije degenerirati u stalno omalovažavanje protivnika”.
