Iz Zavoda su naglasili da vjernici trebaju birati isključivo zdrave životinje, koje moraju biti propisno označene i imati urednu veterinarsku dokumentaciju.
Posebno upozoravaju da nije dozvoljeno klati životinje koje su bolesne ili su liječene lijekovima za koje nije istekao period karence, odnosno minimalni vremenski rok koji mora proći od posljednje primjene lijeka do klanja.
Kako su pojasnili, životinje se ne smiju kupovati niti klati bez odgovarajuće veterinarske potvrde o zdravstvenom stanju. Taj dokument izdaju ovlaštene veterinarske stanice ili nadležna veterinarska inspekcija, a njime se potvrđuje da u mjestu porijekla ili boravka životinja nisu registrovane zarazne bolesti, da su provedene sve propisane preventivne i dijagnostičke mjere, te da nema prepreka za promet i klanje životinja.
“Potvrda važi deset dana od dana izdavanja, odnosno od dana produženja valjanosti. Njena valjanost može se produžiti bez naknade ovjerom veterinara na poleđini dokumenta, pod uslovom da se zdravstveni status životinja u međuvremenu nije promijenio”, naveli su iz Zavoda.
Poseban fokus stavljen je na higijenske uslove tokom klanja, obrade i distribucije mesa u domaćinstvima. Iz Zavoda ističu da mjesto klanja mora biti unaprijed pripremljeno, čisto i higijenski odgovarajuće, dok pribor, oprema i osobe koje učestvuju u procesu moraju ispunjavati osnovne higijenske standarde.
Upozoreno je i da osobe koje imaju simptome respiratornih infekcija ili gastrointestinalne tegobe, poput proljeva, mučnine i povraćanja, ne bi trebale učestvovati u klanju, obradi i podjeli mesa.
“Klanje treba obavljati osoba osposobljena za taj postupak, vodeći računa da ne dođe do kontaminacije trupa i mesa. Nakon obrade trupa i izdvajanja jestivih dijelova, meso je potrebno što prije podvrgnuti hlađenju”, istaknuto je.
S obzirom na to da Kurban-bajram ove godine dolazi u periodu visokih temperatura zraka, iz Zavoda upozoravaju da takvi vremenski uslovi pogoduju brzom razmnožavanju mikroorganizama. Zbog toga preporučuju da se meso što prije premjesti u rashlađeni prostor i zaštiti od insekata i drugih štetočina.
Naglašeno je i da se meso ne smije ostavljati na sobnoj temperaturi duže nego što je neophodno za obradu i podjelu, te da je prije pakovanja preporučljivo ohladiti ga na temperaturu do četiri stepena Celzijusa.
“U suprotnom, usljed topline mesa i zatvorene ambalaže može doći do ubrzanog razvoja mikroorganizama i promjena organoleptičkih svojstava mesa, odnosno boje, mirisa i ukusa, što može dovesti do njegove zdravstvene neispravnosti i neupotrebljivosti”, upozorili su.
Iz Zavoda su podsjetili i na važnost higijene tokom rukovanja mesom, uz obavezno temeljito pranje ruku sapunom i vodom prije i tokom rada, održavanje čistoće pribora, radnih površina i ambalaže, kao i sprečavanje unakrsne kontaminacije između sirovog mesa i drugih namirnica.
Kada je riječ o transportu i distribuciji kurbanskog mesa, navedeno je da i taj segment predstavlja potencijalnu kritičnu tačku za kontaminaciju. Građanima se preporučuje da meso transportuju i isporuče u što kraćem roku, po mogućnosti u rashladnim torbama ili prijenosnim frižiderima koji omogućavaju održavanje odgovarajuće temperature.
Poseban apel upućen je građanima zbog nepropisnog odlaganja kurbanskih ostataka. Iz Zavoda navode da nejestivi organski otpad, ukoliko se ne zbrine pravilno, može predstavljati ozbiljan javnozdravstveni i okolišni problem te povećati rizik od pojave i širenja zaraznih bolesti.
Upozorili su da su česte situacije u kojima pojedinci kurbanske ostatke ostavljaju uz saobraćajnice, pored kontejnera, uz riječne tokove ili u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.
“Odlaganje neiskorištenih dijelova kurbana na nepropisan način predstavlja značajnu higijensko-epidemiološku opasnost za zdravlje ljudi, životinja i okoliš”, poručili su.
Kada je riječ o kožama kurbana, preporučeno je da se nakon klanja konzerviraju soljenjem, po mogućnosti i hlađenjem, te da se što prije predaju ovlaštenim sakupljačima koji imaju odgovarajuće uslove za skladištenje i transport.
Iz Zavoda su posebno naglasili da se kurbanski ostaci ne smiju odlagati u vodotoke, uz vodotoke, u zone sanitarne zaštite izvorišta, na javne i zelene površine, niti na druga mjesta koja mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi, životinja i okoliš.
Na kraju su apelovali na građane da obred klanja kurbana obavljaju odgovorno i u skladu s važećim veterinarskim, sanitarnim i komunalnim propisima, uz primjenu preporučenih higijenskih mjera i pravilno zbrinjavanje otpada.
“Dosljedna primjena veterinarsko-zdravstvenih i sanitarno-higijenskih mjera tokom odabira životinja, klanja, obrade, čuvanja i distribucije mesa ključna je za sprečavanje bolesti koje se prenose hranom, zaštitu javnog zdravlja, očuvanje kvaliteta okoliša i zaštitu vodnih resursa”, zaključili su iz Zavoda.
