Prema navodima lista, dvije zaljevske države gađale su skladišta dronova i projektila, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati pružili obavještajnu podršku i “odbrambeno zračno pokriće” tokom operacija.
Kako se navodi, i UAE i Saudijska Arabija izveli su napade na Iran u prvim danima rata. Abu Dhabi je zauzeo znatno agresivniji pristup, izvevši desetine udara na Islamsku Republiku dok je bio izložen intenzivnim napadima iranskih projektila i dronova.
Ulazak Bahreina i Kuvajta u rat predstavljao bi dodatno širenje sukoba. Ove dvije zaljevske države posljednjih sedmica bile su među najteže pogođenima iranskim napadima, dok se borbe ponovo intenziviraju širom regije.
Iako su njihove vojske znatno manje u odnosu na UAE i Saudijsku Arabiju, posebno je Bahrein posljednjih godina ulagao u jačanje odbrambenog sektora. Ta zemlja je uspostavila diplomatske odnose s Izraelom u okviru Abrahamovih sporazuma iz 2020. godine. Iran je posljednjih sedmica intenzivno napadao Bahrein i Kuvajt, izbjegavajući istovremeno udare na bogatije i veće susjede, Saudijsku Arabiju i UAE.
Kuvajt i Bahrein smatraju se posebno ranjivim zbog svog geografskog položaja i gotovo potpune ovisnosti o Hormuškom moreuzu za izvoz nafte.
Bahrein je ostrvska kraljevina čija je jedina kopnena veza sa svijetom most koji ga povezuje sa Saudijskom Arabijom. Kuvajt se nalazi na sjevernom ulazu u Hormuški moreuz i graniči s Irakom. Regionalni zvaničnici tvrde da je Kuvajt posljednjih sedmica bio meta intenzivnih napada Irana i proiranskih iračkih milicija.
Ministarstvo vanjskih poslova Kuvajta ranije ove sedmice saopćilo je da je Iran napao elektranu i postrojenje za desalinizaciju vode. Iako su napadi bili ograničenog obima, stručnjaci upozoravaju da bi masovni napadi na takva postrojenja mogli izazvati ozbiljnu humanitarnu krizu u zaljevskim državama.
Malo je vjerovatno da bi vojno uključivanje Kuvajta i Bahreina značajnije utjecalo na ishod rata. Sjedinjene Američke Države i Izrael ranije ove godine pokrenuli su snažnu vojnu kampanju protiv Irana, dok je produženi prekid vatre potpisan u junu praktično propao nakon što je Iran nastavio napade na zaljevske države i brodove u Hormuškom moreuzu.
Saudijska Arabija se u prvim danima sukoba pridružila američkim napadima na Iran, ali je kasnije preusmjerila svoje aktivnosti na podršku posredničkim naporima Pakistana. Rijad je, ipak, odobrio prošireni pristup američkim snagama svom zračnom prostoru i vojnim bazama.
Ujedinjeni Arapski Emirati zauzeli su najaktivniju ulogu među zaljevskim državama, izvevši desetine napada na Iran.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je za Axios u četvrtak da razmatra mogućnost “masovnog napada” na Iran.
