Naučnici prate glečer na Triglavu još od 1946. godine, kada je prekrivao površinu od približno 14 hektara. Međutim, posljednjih godina on je praktično prestao funkcionisati kao glečer, što znači da se u njemu više nije stvarao niti potiskivao novi led.
“Sve ukazuje na to da će i posljednji ostaci leda doslovno nestati u narednim danima”, izjavio je Miha Pavšek iz Geografskog instituta “Anton Melik” pri Istraživačkom centru Slovenačke akademije nauka i umjetnosti (ZRC SAZU) za Reuters te dodao: “Lično ga pratim već 30 godina i čini se da se ovaj obimni zadatak, barem kada je riječ o glečeru podno Triglava, ove godine privodi kraju”.
Usljed ubrzanja klimatskih promjena, tokom protekle zime na ledenjaku je zabilježeno ispodprosječno taloženje snijega koji se, potom, otopio neuobičajeno rano. Time su preostale ledene površine ostale znatno duže izložene ljetnim vrućinama.
“Čak ni zaklonjena i osunčanosti manje izložena lokacija više nije mogla spasiti ostatke ovih pravih glečera”, naglašava Pavšek.
Nestanak glečera dio je šireg trenda širom Evrope, kontinenta koji bilježi najbrži porast temperatura na planeti.
Stručnjaci upozoravaju da otapanje glečera u susjednoj Austriji dugoročno ugrožava stabilnost vodnih tokova koji napajaju sliv rijeke Save, uključujući rijeke Muru i Dravu.
“Ostajemo bez onog malog, ali ključnog dijela vode koji je bio od presudnog značaja, naročito tokom sušnih godina. Situacija izgleda sasvim drugačije kada posmatramo vodotoke koji se ulijevaju u savski basen”, objašnjava Pavšek, “Mura i Drava se u velikoj mjeri napajaju iz ledenjaka u susjednoj Austriji. Kako ti ledenjaci nestaju – a projekcije sugerišu da će velika većina nestati u narednim decenijama, dok bi do kraja stoljeća mogli potpuno iščeznuti ako temperature nastave rasti – protok ovih rijeka znatno će se smanjiti”.
Ovaj pad vodostaja direktno će pogoditi poljoprivredna područja koja ovise o navodnjavanju iz ovih rijeka, poput Dravskog i Ptujskog polja te dijelova Pomurja.
