Više slobodnih dana umjesto veće plate izabralo bi 25 posto zaposlenih u Bosni i Hercegovini, dok gotovo svaki drugi radnik ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti isključiti poslovne obaveze. Rezultati istraživanja MojPosao.ba pokazuju da se očekivanja zaposlenih mijenjaju, a stručnjaci upozoravaju da će kompanije morati prilagoditi način rada ako žele zadržati kvalitetne radnike. O tim promjenama govorile su u Novom danu Mersiha Mima Mehić iz MojPosao.ba i Emira Duratbegović, stručnjakinja za organizacijsku efikasnost, liderstvo i razvoj ljudskih potencijala.
Poslodavci se sve više takmiče za radnike
Mersiha Mima Mehić ističe da je ovakav rezultat istraživanja očekivan jer se tržište rada posljednjih godina značajno promijenilo.
“Ljudi danas sve više traže svrhu i smisao u poslu. Pandemija, ali i dolazak novih generacija zaposlenih, promijenili su očekivanja ljudi. Danas se mnogo više cijene fleksibilnost, mogućnost organizacije vlastitog vremena i ravnoteža između privatnog i poslovnog života”, kazala je.
Podsjetila je da je istraživanje pokazalo kako bi 25 posto ispitanika radije prihvatilo dodatne slobodne dane nego povećanje plate, ali i da 42 posto zaposlenih ni tokom godišnjeg odmora ne uspije potpuno odmoriti jer ostaju dostupni kolegama ili nadređenima.
Prema njenim riječima, poslodavci su svjesni promjena koje se dešavaju na tržištu rada.
“Danas se poslodavci takmiče za kvalitetnu radnu snagu. To se vidi i kroz istraživanje jer je prosječan broj dana godišnjeg odmora povećan sa 21 na 22 dana u odnosu na prošlu godinu. Globalni trendovi pokazuju da će kompanije u narednim godinama mnogo više ulagati u dobrobit zaposlenih”, navela je.
Šta motiviše zaposlene u dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama?
Emira Duratbegović smatra da se rezultati istraživanja ne mogu posmatrati bez uzimanja u obzir životne dobi zaposlenih.
“Ljude u dvadesetim godinama najčešće motiviše finansijska sigurnost jer tada postaju samostalni. U tridesetim više razmišljaju o razvoju karijere i napredovanju, dok su u četrdesetim prioritet porodica, organizacija vremena i mogućnost da usklade privatni i poslovni život”, pojasnila je.
Dodaje da kompanije koje razumiju te razlike kroz interne pravilnike često omogućavaju dodatne slobodne dane, rad na daljinu ili druge benefite kako bi zadržale najbolje zaposlenike.
Linearne karijere odlaze u prošlost
Govoreći o promjenama na tržištu rada, Mima Mehić ističe da mladi više ne grade karijeru na način kako su to radile prethodne generacije.
“Više nije pravilo da se zaposlite kao pripravnik i ostanete u istoj kompaniji do penzije. Danas postoje portfolio karijere, frakcionalne karijere i različiti modeli rada. Mladi često rade za više poslodavaca istovremeno kako bi imali više izvora prihoda i veću sigurnost”, rekla je.
Podsjetila je da su posljednje dvije godine obilježili veliki otkazi i restrukturiranja u brojnim industrijama.
“Danas je teško govoriti o sigurnosti bilo kojeg posla. Upravo zbog toga mladi pokušavaju smanjiti rizik tako što ne zavise od samo jednog poslodavca”, dodala je.
Generacija Z više ne prihvata pravila koja su vrijedila decenijama
Emira Duratbegović smatra da je generacija Z prva koja otvoreno propituje autoritete i način na koji kompanije funkcionišu.
“To nije generacija koja ne poštuje autoritet, nego ga propituje. Oni postavljaju pitanja o smislu posla, očekuju jasnu komunikaciju i žele razumjeti zašto nešto rade”, rekla je.
Podsjetila je da su prethodne generacije često bile nezadovoljne, ali o tome nisu govorile.
“Generacija Z otvoreno kaže šta očekuje od poslodavca, od HR-a i od radnog mjesta. Mislim da upravo iz toga starije generacije mogu mnogo naučiti”, smatra Duratbegović.
Model rada star gotovo 300 godina više ne odgovara današnjem vremenu
Mima Mehić podsjetila je da je današnji model rada nastao još u vrijeme industrijske revolucije.
“Način na koji danas organizujemo radno vrijeme, broj radnih sati i godišnje odmore zapravo je postavljen prije gotovo 300 godina. Od tada su se društvo i ekonomija potpuno promijenili, ali su mnoga pravila ostala ista”, istakla je.
Dodatni izazov predstavlja ubrzani razvoj umjetne inteligencije.
Prema njenim riječima, prva istraživanja pokazuju da je od pojave generativne umjetne inteligencije zaposlenost mladih pala između 13 i 15 posto, zbog čega će se tržište rada nastaviti mijenjati.
Burnout postaje globalni problem
Sagovornice upozoravaju da problem nije samo broj dana godišnjeg odmora nego činjenica da zaposleni ni tada ne uspijevaju potpuno odmoriti.
Duratbegović kaže da su prakse kompanija veoma različite.
“Imate poslodavce koji vam kažu da ugasite telefon i niko vas neće zvati. S druge strane postoje kompanije koje očekuju da budete dostupni cijelo vrijeme. Međutim, postoje i zaposleni koji sami sebi stvaraju pritisak i osjećaju grižnju savjesti ako ne odgovore na e-mail”, rekla je.
Dodaje da ozbiljne međunarodne kompanije zaposlenima čak zaključavaju pristup službenom e-mailu tokom godišnjeg odmora kako bi ih natjerale da se zaista odmore.
“Ako se ne odmorite, samo privremeno prikrijete umor. Burnout vas čeka iza prvog ugla”, upozorila je.
Mima Mehić navodi da istraživanja pokazuju kako je oko 40 posto zaposlenih pod konstantnim stresom, dok je 88 posto radnika globalno neangažovano, odnosno fizički prisutno na poslu, ali psihički odsutno.
“Čak 73 posto zaposlenih kaže da radi samo ono što mora. To najbolje pokazuje koliko je burnout danas ozbiljan problem”, rekla je.
Plata više nije jedini razlog zbog kojeg ljudi ostaju u kompaniji
Sagovornice smatraju da novac više nije presudan faktor za zadržavanje zaposlenih.
Prema riječima Mime Mehić, istraživanja već godinama pokazuju da je zaposlenima najvažniji kvalitet odnosa sa poslodavcem.
“Dobar odnos podrazumijeva otvorenu komunikaciju, fleksibilnost i razumijevanje individualnih potreba zaposlenika. Ljudi danas žele da ih poslodavac vidi kao pojedince, a ne kao broj”, kazala je.
Duratbegović dodaje da zaposlenima mnogo znači osjećaj da su cijenjeni.
“Ako nemate osjećaj da neko uvažava vaše ideje i doprinos, vrlo brzo postajete nezadovoljni. Ljudi žele iskrenu povratnu informaciju, mogućnost razvoja i osjećaj da njihov rad ima vrijednost”, naglasila je.
Šta donosi budućnost tržišta rada?
Govoreći o budućnosti, sagovornice očekuju nastavak velikih promjena.
Mima Mehić smatra da će biti sve više samostalnih poduzetnika jer će broj tradicionalnih radnih mjesta nastaviti padati.
Podsjeća i na procjene prema kojima će oko 40 posto današnjih najtraženijih vještina nestati u narednih pet godina, dok će među najvažnijima biti znanja iz oblasti umjetne inteligencije, cyber sigurnosti i rada s velikim skupovima podataka.
Istovremeno očekuje da će poljoprivreda postati jedna od industrija u kojoj će nastati veliki broj novih radnih mjesta.
Duratbegović smatra da će ključ uspjeha biti spremnost kompanija i zaposlenih da uče jedni od drugih.
“Generacija Z odlično propituje autoritet i smisao onoga što radi. Mislim da bi starije generacije upravo to trebale preuzeti od njih. Ako spojimo iskustvo starijih i način razmišljanja mlađih, možemo napraviti zaista velike stvari. Ali jedno je sigurno – moramo ići ukorak s vremenom”, zaključila je Duratbegović.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
