U izjavi za medije u Mostaru, lider najveće hrvatske opozicione stranke u BiH istakao je da su sva nastojanja koja idu u smjeru ostvarivanja prava Hrvata u BiH, u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom (posebno njegovim Aneksom IV), “hvale vrijedna”.
Dodao je i da su razgovori i inicijative koje se pokreću u Zagrebu u potpunosti legitimni.
“Svi sastanci koji se događaju na tu temu u Zagrebu potpuno su legitimni i uglavnom su produkt dugogodišnjeg problema otetih i ukradenih pozicija u Predsjedništvu BiH u protekla četiri mandata, odnosno 16 godina Željka Komšića”, poručio je Cvitanović.
“Jasna poruka da Hrvati u BiH nisu sami”
Izbor Željka Komšića u državno Predsjedništvo tema je osporavanja od strane hrvatskih političkih stranaka koje mu odriču legitimitet. Naglašava se kako ovaj način izbora narušava povjerenje između dva naroda, Hrvata i Bošnjaka, na što su u više navrata upozoravali i najviši zvaničnici iz Hrvatske.
Predsjednik HDZ-a 1990 smatra da bi svaka odluka ili dokument koji Hrvatski sabor usvoji imao “vrlo ozbiljnu težinu i jasnu poruku” da Hrvati u BiH nisu usamljeni.
Inicijativu za rezoluciju o kojoj bi trebao glasati Hrvatski sabor predstavio je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. Prema njegovim riječima, cilj ovog dokumenta je “jačanje položaja Hrvata u BiH i sprječavanje njihovog političkog preglasavanja prilikom izbora za člana Predsjedništva BiH”.
Penava je pritom naglasio kako se ovom rezolucijom ne dovodi u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine, niti sama Federacija BiH. Umjesto toga, predlažu se rješenja koja bi kroz izmjene izbornog modela osigurala stvarnu ravnopravnost konstitutivnih naroda.
U praksi, to bi podrazumijevalo uspostavljanje zasebne izborne jedinice za Hrvate u BiH, čime bi se, prema Penavinim tvrdnjama, spriječilo da ih “tri i po puta brojniji Bošnjaci preglasavaju”.
