Tokom sastanka ministri su razmijenili mišljenja o ključnim geopolitičkim izazovima koji utiču na Evropu i Zapadni Balkan, unapređenju stabilnosti i sigurnosti u regionu, kao i saradnji u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (ZBOP), uz nastavak angažmana na prioritetima vanjske politike Evropske unije.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova se navodi da je Konaković tom prilikom istaknuo da Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto posvećena svom evropskom putu i bliskoj saradnji s Evropskom unijom.
Poručio je da se stabilnost, sigurnost i otpornost Zapadnog Balkana ne mogu posmatrati odvojeno od šire evropske sigurnosne arhitekture, te da kredibilna politika proširenja ostaje jedan od najefikasnijih alata za jačanje dugoročne stabilnosti u regionu.
“Govoreći o usklađivanju Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, ministar je naveo da se Bosna i Hercegovina tokom 2025. godine uskladila sa 140 mjera ZVSP-a EU, uključujući izjave i odluke, čime je ostvarena potpuna, stopostotna usklađenost. Istaknuo je da je ovaj pozitivan trend nastavljen i tokom 2026. godine. Ukazao je i na duboke implikacije ruske agresije protiv Ukrajine na evropsku i globalnu sigurnosnu arhitekturu, naglasivši važnost jedinstva među partnerima, uloge Evropske unije u odgovoru na sigurnosne izazove, kao i potrebe za jačanjem otpornosti na hibridne prijetnje i vanjsko miješanje”, ističe se u saopćenju.
Kako je saopćeno iz MVP-a, Konaković se osvrnuo na značaj kontinuirane međunarodne podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu, ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i institucijama zaduženim za njihovo očuvanje, uoči rasprave Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini, kada se očekuje predstavljanje izvještaja visokog predstavnika.
“Upozorio je da aktuelni politički kontekst u BiH, uključujući izbornu godinu, nosi dodatne rizike usljed zapaljive retorike i osporavanja ustavnog poretka, zbog čega je od posebnog značaja očuvanje stabilnosti, pravne sigurnosti i institucionalnog kontinuiteta. U tom kontekstu ukazao je na značaj Ureda visokog predstavnika (OHR) kao jednog od ključnih mehanizama za
očuvanje mira, stabilnosti i provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pozvao je zemlje članice Evropske unije da se aktivno uključe u zaštitu integriteta i kapaciteta OHR-a, kao i u proces
imenovanja novog visokog predstavnika, naglasivši posebnu odgovornost država članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC Steering Board). Dodao je da je u trenutnim geopolitičkim okolnostima od posebne važnosti jasno i jedinstveno opredjeljenje međunarodne zajednice za nastavak podrške OHR-u i njegovoj ulozi”, navodi se.
Također, na marginama zasjedanja FAC-a ministar Konaković je učestvovao i na sastanku na visokom nivou Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske djece, čiji su domaćini bili visoka predstavnica EU Kaja Kallas i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, zajedno s ministrom vanjskih poslova Ukrajine Andrijem Sybihom i ministricom vanjskih poslova Kanade Anitom Anand.
U fokusu sastanka bila su pitanja nezakonite deportacije i prisilnog transfera ukrajinske djece od strane Ruske Federacije, uključujući sistematske pokušaje prikrivanja njihovog identiteta i mjesta boravka. U svom obraćanju ministar Konaković je izrazio snažnu podršku radu Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske djece.
Govoreći o iskustvu Bosne i Hercegovine, istaknuo je da ovo pitanje za našu zemlju nije apstraktno, podsjećajući na stradanje djece tokom opsade Sarajeva i agresije na Bosnu i Hercegovinu. Naveo je da je prošle sedmice u Sarajevu obilježen Dan sjećanja na 1.601 dijete ubijeno tokom opsade grada između 1992. i 1995. godine.
“Svako dijete je važno, svako ime je važno, a svako dijete odvojeno od svoje porodice, identiteta, jezika, doma i zemlje predstavlja ranu za čovječanstvo u cjelini”, poručio je ministar Konaković.
