Isaac Newton, čovjek koji je formulisao zakone kretanja i univerzalne gravitacije, u sedamnaestom vijeku je na papiru računao kada će doći kraj svijeta kakav poznajemo. Dobio je 2060. godinu. Stephen Snobelen, direktor Kanadskog Newtonovog projekta, kaže da je riječ o jednostavnoj aritmetici.
Da bi se to razumjelo, treba znati kako je Newton gledao na Bibliju.
“Newton je vjerovao i u Boga i da je Biblija Božja objava”, napisao je Snobelen.
Vjerovao je i da Bog nije vezan vremenom kao ljudi, što mu, po Newtonovom shvatanju, omogućava da vidi kraj od početka.
Zbog toga je proročke knjige u Bibliji smatrao, kako je sam napisao, historijama budućih događaja.
Simbolički jezik koji traži tumačenje
Problem je bio u tome što su ta proročanstva pisana simbolički.
Newton je to smatrao izazovom koji se može riješiti, a ne preprekom.
Pristupio im je onako kako je pristupao i drugim pitanjima, dakle tražeći pravilo po kojem se simboli mogu prevesti u konkretne podatke.
Iz tih tekstova je izvlačio vremenska razdoblja, a zatim ih sabirao.
Račun koji bi izveo i školarac
Ovdje je detalj koji cijelu priču čini neobičnom.
Snobelen navodi da su Newtonovi izračuni bili jednostavna aritmetika koju bi mogло izvesti i dijete, zasnovana na različitim vremenskim razdobljima.
Čovjek koji je razvio matematički aparat za opisivanje kretanja nebeskih tijela, za pitanje kraja svijeta koristio je obično sabiranje.
Datum do kojeg je došao bila je 2060. godina.
Šta je za njega značila ta godina
Ovdje treba biti precizan, jer se ovaj podatak najčešće pogrešno prenosi.
Newton nije predviđao uništenje svijeta.
“Za Newtona bi 2060. godina više predstavljala novi početak. Bio bi to kraj jednog starog doba i početak nove ere”, navodi Snobelen.
Prema njegovom tumačenju, Newton je očekivao da će Krist uspostaviti hiljadugodišnje kraljevstvo na Zemlji.
Upozoravao je, doduše, da će prije toga biti ratova i katastrofa.
“Mačeve prekovati u plugove”
Ono što je, prema Snobelenu, Newton očekivao nakon toga bilo je razdoblje mira.
Pozivao se pritom na proroka Miheja.
“Newton je vjerovao da će ovo kraljevstvo donijeti vrijeme mira i blagostanja, vrijeme kada će ljudi mačeve prekovati u plugove, a koplja u srpove, i kada narodi više neće dizati mač jedni na druge niti će učiti ratničke vještine”, objasnio je Snobelen.
Zašto je uopšte to radio
Za današnjeg čitaoca najneobičniji dio je što se time bavio čovjek koji se smatra utemeljiteljem savremene fizike.
U njegovo vrijeme, međutim, ta podjela nije postojala.
Newton je ostavio ogroman broj rukopisa o teologiji, alhemiji i tumačenju proročanstava, po obimu veći od onoga što je napisao o fizici. Ti spisi dugo nisu bili objavljeni, a dio ih je javnosti postao dostupan tek u dvadesetom vijeku.
Sam Newton je izračun držao za sebe i nije ga objavio.
Zanimljivo je i zašto ga je uopšte zapisao. Prema Snobelenu, nije to radio da bi najavio kraj, nego da bi obeshrabrio one koji su u njegovo vrijeme stalno predviđali skori smak svijeta. Postavljanjem datuma daleko u budućnost htio je pokazati da takva predviđanja nemaju osnove.
Do 2060. je ostalo trideset četiri godine.
Pratite nas na društvenim mrežama
