Kada je 1936. počeo s radom, Alkaloid je imao svega 15 radnika i proizvodio oko 350 kilograma farmaceutskih sirovina. Danas, devedeset godina poslije, važi za vodeću farmaceutsku kompaniju u Sjevernoj Makedoniji i jednu od vodećih u regionu.
Ima 27 podružnica, izvozi na više od 50 tržišta, sarađuje sa svjetski poznatim brendovima, a njegovi proizvodi koriste se u gotovo svakom domaćinstvu, ponekad i bez da smo toga uopće svjesni.
Povodom svog velikog jubileja, Alkaloid je protekle sedmice upriličio veliku gala svečanost u Makedonskoj operi i baletu, a među grupom novinara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije našao se i portal Klix.ba. Četiri dana proveli smo s ljudima koji o svojoj kompaniji govore s ponosom kakav se rijetko sreće, obišli njeno sjedište i muzej, a priču zaokružili na obali Ohridskog jezera.
Ime koje dolazi iz biljke: Šta je Alkaloid i kako se kompanija razvijala kroz godine
Alkaloidi su spojevi koje stvaraju biljke, a prvi koji je izdvojen u čistom obliku, početkom 19. vijeka, bio je morfin iz maka. Kvalitet makedonskog maka, kojeg tamo još nazivaju i “crnim zlatom”, bio je veliki podstrek za osnivanje ove kompanije. Potvrđuju to i arhivske fotografije iz 1936. godine na kojima se vide polja maka ispred fabrike.
Prva velika prekretnica došla je 1957. godine, kada je pušten u rad pogon za galensku proizvodnju i kada je počela proizvodnja Caffetina. Alkaloid je tada počeo proizvoditi gotove lijekove i postao savremena farmaceutska kompanija. Četiri godine kasnije, uslijedile su i prve ozbiljne saradnje s renomiranim svjetskim farmaceutskim i hemijskim kompanijama, među kojima su bile Pfizer, Schering i Specia.
Slijedili su Institut za istraživanje i razvoj 1966. godine, nova fabrika gotovih lijekova 1972. i fabrika za preradu ljekovitog bilja 1979. godine. U međuvremenu, Alkaloid je ušao i u svijet kozmetike, a malo ko zna da je, uz licencu japanskog Fujija proizvodio i rendgenske filmove, kao jedan od samo dva licencirana proizvođača takvih filmova u Evropi.
U jugoslovenskom periodu Alkaloid je bio među pet najvećih farmaceutskih kompanija u zemlji, s više od 2.800 radnika.
Od 2002. godine kompanija se nalazi na Makedonskoj berzi, a otišla je i korak dalje od generičkih lijekova. Godine 2009. otvorili su novi Institut za istraživanje i razvoj, što je jedan od temelja kompanije. Kako nam je objašnjeno, u Alkaloidu ne počinju uvijek od nule. Formule i proizvode kojima ljudi godinama vjeruju dodatno unapređuju i usavršavaju, kako bi bili efikasniji, praktičniji i prilagođeniji današnjim potrebama.
Također, Alkaloidu razvijaju lijekove s dodatnom vrijednošću (Value Added Medicine), a među njihovim dostignućima izdvajaju razvoj tečnog oblika omeprazola i prvi međunarodni patent za takav lijek. Poznata supstanca u novom obliku, to je, u suštini, njihova filozofija u malom.
Najveću investiciju u posljednje dvije decenije, kompanija je realizovala 2024. kada je otvoren novi pogon za proizvodnju čvrstih farmaceutskih oblika Tabletno 2.0.
Muzej u kojem se čuvaju primjerci proizvoda stari decenijama
U sklopu našeg obilaska, a kako bismo svjedočili dijelu bogate historije Alkaloida, posjetili smo mjesto koje čuva sve uspomene i važne momente kompanije – Alkaloid Muzej. Kroz njega nas je provela Maja Štefkova, rukovoditeljica sektora za istraživanje i razvoj biljnih proizvoda.
Najviše nas se dojmio kutak posvećen Caffetinu. Pod staklom se čuva originalan, ovjereni dokument iz 1957. godine za proizvodnju i stavljanje lijeka u promet, a pored blago požutjelog papira je i jedno od najstarijih pakovanja lijeka. U plastičnoj kutijici nekada je dolazilo 10 okruglih tableta u smeđoj, umjesto bijeloj boji, kakvu pamtimo danas.
To je samo djelić ove priče. Šetajući kroz muzej, vidjeli smo stare mašine, uređaje i alate pomoću kojih su se nekada pravili lijekovi. U svoje vrijeme bili su vrhunac tehnologije.
Dio Alkaloidove priče koji se najlakše previdi je bilje. Makedonija je poznata po ljekovitom bilju, a Alkaloid ga od 1979. prerađuje u vlastitoj fabrici iz koje dolaze čajevi koji danas stoje na policama marketa i apoteka u cijelom regionu. Manje je poznato da Alkaloid proizvodi čajeve i za svjetski poznate kompanije poput Estée Laudera i Yves Rochera, dok je ujedno i jedini proizvođač certificiranog organskog čaja u Makedoniji.
Na policama su i prva pakovanja Becutana iz 1978. godine, zaštitni znak Alkaloida u jugoslovenskom periodu, koji i danas koriste brojne generacije.
Također, mogu se tu vidjeti i logotipi kompanije kroz godine, fabričke novine, prvi film o Alkaloidu iz 1950. godine te reklamni posteri iz vremena kada se proizvod prodavao bez interneta, društvenih mreža i algoritama. Na jednoj od polica, uokvirena pored proizvoda, stoje i pisma kupaca, koji su fabrici u Skoplju izrazili zadovoljstvo i zahvalnost.
Kada se sve izloži na jednom mjestu, tek tada postane jasno koliko je Alkaloid široko rasprostranjen. Lijekovi i antibiotici, vitamini i suplementi, čajevi, kreme, kozmetika, parfemi, dječiji puder. Sve je to Alkaloid, a ime kompanije danas nosi i jedan rukometni klub.
Ljubav prema kompaniji ispričana kroz “Alisu u zemlji Alkaloida”
Na svečanoj gala proslavi u Makedonskoj operi i baletu kojom je obilježen jubilej, okupili su se brojni gosti, među kojima su bili predstavnici državnog vrha, diplomate, poslovni partneri, prijatelji kompanije te zaposleni. Foaje Opere bio je svečano uređen za ovu priliku, dok je scena zasjala uz laserski spektakl.
Program su potpisala velika imena makedonske muzike. Nastupili su svjetski poznati pijanist Simon Trpčeski sa sastavom Makedonissimo, pjevačica Kaliopi i gitarista Vlatko Stefanovski sa svojim triom. Između njihovih nastupa imali smo priliku vidjeti i druge umjetnike koji su uveličali ovu noć.
Ono što se definitivno ne viđa svaki dan bila je predstava “Alisa u zemlji Alkaloida“, muzičko-scenski performans koji je za Alkaloid posebno osmislio i režirao Dejan Projkovski, uz muziku Nikole Micevskog i koreografiju Olge Pango. Riječ je o pozorišnoj predstavi u kojoj je kroz priču, ples i muziku ispričano devet decenija kompanije, od njenih početaka do generacija koje su u njoj ostavile trag, a kroz koju nas je vodio glumac Saško Kocev.
Umjesto brošura ili klasičnog govora, historiju kompanije gledali smo na sceni, i teško da je postojao topliji način da se ispriča priča o ljudima koji su je gradili.
“Iza svakog uspjeha kompanije Alkaloid stoje njeni ljudi. Oni koji su postavili temelje. Oni koji su nastavili gradnju. Oni koji danas vode Alkaloid naprijed. I oni koji tek treba da ostave svoj trag”, istakao je generalni direktor i predsjednik Upravnog odbora Živko Mukaetov, dajući do znanja da ovaj jubilej ne pripada samo kompaniji, nego svima koji su je gradili.
To se u Skoplju, tokom naše posjete, moglo vidjeti na svakom koraku. Ljudi iz Alkaloida o kompaniji su govorili kao o nečemu svom. Kao o velikoj porodici na koju su istinski ponosni.
Isto se osjećalo i u načinu na koji su nas ugostili. Domaćini su mislili na svaki detalj i učinili sve da se osjećamo dobrodošlo, a neizostavan dio toga bila je i prilika da uživamo u makedonskoj hrani, piću, muzici i tradiciji.
Posjeta se završila na obali prelijepog Ohridskog jezera, gdje je u hotelu Metropol održan simpozij Alkaloida. Simpozij je pokazao drugu stranu iste priče. Da iza svega što smo vidjeli stoji struka koja se okuplja, razmjenjuje znanje i gleda naprijed, ka inovacijama i novim načinima da se od poznatih proizvoda i formula napravi nešto još bolje.
Krug se tako, gotovo neprimjetno, zatvorio. Kompanija koja je “rođena” iz biljke, i danas u njoj traži odgovore, samo što je sada iza nje 90 godina iskustva. Ono najvrednije što su izgradili ne može se proizvesti ni u jednom pogonu – povjerenje ljudi koji njihovim proizvodima vjeruju generacijama. A ono što ih je tu dovelo, ostaje putokaz i za sve što dolazi: Zdravlje prije svega.
