U otvorenom pismu kolegijima Predstavničkog doma i Doma naroda zahtijevaju da sjednica bude u utorak, 26. maja, te da se na njoj usvoji prijedlog Zakona o postupku vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica.
Napomenuli su da je Uprava Nove Željezare već pokrenula postupak izmjene sistematizacije radnih mjesta, kojom se, kako tvrde, ukida 1.198 radnih mjesta, što će rezultirati viškom i do 1.600 radnika.
Za 25. juni zakazano je, dodaju, izvještajno ročište pred Općinskim sudom u Zenici o postojanju razloga za stečaj, na kojem sud može odmah donijeti rješenje o otvaranju stečaja. Kako su naglasili, prema članu 133. Zakona o stečaju, danom otvaranja stečaja prestaju ugovori o radu svih radnika.
“I to je kraj”, upozorili su.
Pozvali su parlamentarce da ne nasjedaju na pritiske i manipulacije.
“Imate zakon pred sobom. Jasno je definisano da se nijedna mjera ovog zakona ne može tumačiti kao osnov nacionalizacije, eksproprijacije ili trajnog preuzimanja vlasničkih prava. Nije tačno da je riječ o otimačini ili oduzimanju vlasništva. Ciljevi zakona su očuvanje poslovanja, imovine, zaštita radnih mjesta, proizvodnje i djelatnosti od posebnog značaja te postizanje veće stope namirenja povjerilaca nego u stečajnom postupku”, tvrde sindikalisti.
Najvažnije im je da se nakon pokretanja postupka vanredne uprave ne može pokrenuti prethodni, predstečajni ili stečajni postupak, a otvaranjem postupka vanredne uprave prekida se prethodni, predstečajni ili stečajni postupak, ako su pokrenuti.
Otvaranjem postupka vanredne uprave, kako su naglasili, ne prestaju ugovori o radu radnicima.
“Pokretanjem stečaja prestaju svi ugovori o radu – govoriti o boljoj zaštiti ili položaju radnika u stečaju, nakon što završe na birou, potpuno je apsurdno”, ocijenili su.
Vanredni upravnik, kako su napomenuli, preuzima ingerencije uprave, uz ovlasti da osigura sve potrebne uslove za nastavak poslovanja i proizvodnje, što im jeste glavni cilj.
“Da se spasi fabrika i industrijski lanac od ključnog interesa za Federaciju, kao i radna mjesta. Zakonom o postupku vanredne uprave ne derogiraju se propisi iz oblasti rada. Sindikat i dalje punopravno zastupa radnike, sarađuje i pregovara s vanrednim upravnikom”, dodaju.
Vanredni upravnik je, kako su naveli sindikalisti, dužan redovno obavještavati Sindikat o svemu što bitno utječe ili može utjecati na radnopravni status radnika, uz konsultacije ili traženje saglasnosti po pitanjima regulisanim važećim propisima.
Prema Zakonu se mora, nastavljaju, formirati i povjerilački odbor, koji nadzire rad vanrednog upravnika. U povjerilačkom odboru je i predstavnik radnika.
“Nakon otvaranja postupka vanredne uprave, plate, doprinosi i naknade imaju prioritet u isplati kao tekuće obaveze. Planom restrukturiranja ne može se predvidjeti otpis, odgoda ili smanjenje radničkih potraživanja nastalih prije otvaranja postupka, niti radnik može biti doveden u nepovoljniji položaj nego u stečajnom postupku”, ukazali su.
Ako plan restrukturiranja bude predviđao eventualno smanjenje broja radnika, kako su istakli, mora sadržavati i socijalni program zbrinjavanja radnika, u skladu sa Zakonom.
“Članovi 116. i 118. Zakona su veoma važni – njima se sudu omogućava da naloži reviziju svih finansijskih izvještaja, forenzičku analizu, procjenu transakcija s povezanim licima i analizu uzroka platežne nesposobnosti. Otvaranjem postupka vanredne uprave ne oslobađa se ranija Uprava, Nadzorni odbor, članovi Društva, povezana ili druga lica od odgovornosti za povredu zakona, štetne radnje, prikrivanje imovine, pogodovanje povjeriocima ili zloupotrebu Društva”, uvjeravaju.
Vanredni upravnik je dužan, dodaju, ispitati osnov za odgovornost i predložiti tužbe, prijave ili druge mjere zaštite imovine.
“Svi ste svjedoci da se previše politike upetljalo u ovu priču. Namjerno se skreće pažnja sa stvarnih problema, radničkih problema. To je porazno. S druge strane, Uprava brani isključivo svoje interese. No, i mi imamo pravo i obavezu da se borimo za naše članove i radnike, isključivo u njihovom interesu. Nismo se miješali u poslovne odluke sve dok se te odluke nisu umiješale u živote i sudbinu naših radnika”, poručili su.
Odlukom o gašenju integralne proizvodnje čelika, čime je vlasnik, kako su istakli, rizik poslovanja sa sebe prebacio na radnike i njihove porodice, udareno je u temelje privrede FBiH i Bosne i Hercegovine.
“Ugrožen je industrijski lanac u kojem radi više desetina hiljada radnika – sve suprotno onom što je kupac garantovao prije akvizicije i na osnovu čega je dobio saglasnost Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine. Privatno vlasništvo nije apsolutno pravo, vlasnička se prava ne mogu vršiti na način koji je suprotan javnom interesu ili pravima drugih subjekata. Gdje je socijalna funkcija vlasništva”, pitali su.
Svjesni su da nijedan zakon nije savršen, pa ni ovaj. Međutim, tvrde da više nemaju drugih opcija.
“Neuporedivo će veća šteta nastati ako dopustimo trajnu obustavu proizvodnje i gašenje radnih mjesta. To će izazvati lančanu reakciju u brojnim drugim sektorima i prouzrokovati potpuni krah najvažnijeg industrijskog sistema u državi”, upozorili su.
Kako su saopćili, o tome je dosad sve rečeno.
