Mercedes, kao i drugi proizvođači, krenuo je u smanjenje troškova, pokazujući zaposlenicima koliko košta proizvodnja u Rumuniji i time im indirektno “zaprijetio” da bi, ukoliko troškovi u Njemačkoj nastave rasti, dio proizvodnje mogao biti preusmjeren u zemlje s nižim troškovima.
Njemačka industrija bila je uvjerena da je njen poslovni model stvoren da se proučava na najboljim poslovnim školama, ali se ispostavilo da nije tako. Ono što se sada proučava jeste kako prevazići krize u kojima se nalaze. Te krize sve više pogoršavaju faktori poput električnih automobila i prodora kineskih brendova.
Svi njemački proizvođači prisiljeni su provoditi planove smanjenja troškova u gotovo svim segmentima poslovanja, čak i smanjivati broj modela u ponudi, broj verzija i nivoa opreme. Međutim, postoji nešto s čime se mnogo teže bore: troškovi rada. Proizvođači sindikatima nude dvije opcije: smanjenje plata ili otpuštanja. Izbor je njihov.
Mercedes pretvara sastanak u prikrivenu prijetnju
Mercedes-Benz je izabrao drugačiji pristup. Proizvođač s trokrakom zvijezdom traži smanjenje plata od svojih zaposlenika u Njemačkoj i koristi novu taktiku pritiska: prikazuje slajdove koji upoređuju troškove rada u svojim fabrikama s onima u Rumuniji, Mađarskoj i Poljskoj.
Proizvodnja je tamo do 82 posto jeftinija. Uprava pregovara o dužem radnom vremenu bez povećanja plata, dok se mogućnost preseljenja proizvodnje u inostranstvo koristi kao prijetnja.
Dana 8. septembra, Olaf Schick, savjetnik grupacije Mercedes i odgovoran za integritet, korporativno upravljanje i održivost, pojavio se pred skupom zaposlenika u Njemačkoj s materijalom koji obično ostaje u kancelarijama: slajdovima s detaljnim prikazom troškova zaposlenih po fabrikama, uz poređenje njemačkih pogona s njihovim pandanima u istočnoj Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Izvor, koji je imao pristup nizu fotografija slajdova napravljenih tokom sastanka, ističe da brojke ne ostavljaju prostora za dvosmislenost: proizvodnja u Rumuniji je 81,7 posto jeftinija nego u Njemačkoj. U Poljskoj je razlika 76,5 posto, a u Mađarskoj više od 70 posto. Svaki sat rada u njemačkoj fabrici može koštati četiri ili pet puta više nego u ovim susjednim zemljama.
To što član uprave direktno zaposlenicima predstavlja ove brojke, a ne samo kroz interne izvještaje ili sastanke s investitorima, neuobičajen je, ali veoma proračunat potez. Usred pregovora s radničkim vijećem i sindikatom IG Metall, Mercedes pokazuje svoje karte kako bi jasno stavio do znanja šta je na stolu ako ne bude dogovora.
Šta Mercedes traži i čime prijeti ako to ne dobije
Prema istom izvještaju, prijedlog uprave je sve samo ne suptilan: vraćanje 40-satne radne sedmice umjesto sadašnjih 35 sati, bez dodatne naknade za tih pet dodatnih sati. Navodno su na stolu i smanjenja božićnih bonusa i naknada za godišnji odmor.
Ako predstavnici radnika odbiju paket, Mercedes sugeriše neugodnu alternativu: izgradnju nove fabrike u istočnoj Evropi i zatvaranje nekih svojih njemačkih pogona. Finansijski direktor grupacije, Harald Wilhelm, pojasnio je da ne postoje konkretni planovi za zatvaranje fabrika, iako priznaje da će proizvodni kapacitet u Njemačkoj do 2028. godine pasti za oko 100.000 vozila.
Brojke stvaraju pritisak
Finansijska situacija ne pomaže njemačkoj kompaniji da odbrani svoju poziciju. U drugom kvartalu 2026. godine marža Mercedesovog poslovanja s putničkim automobilima pala je na četiri posto, globalna prodaja smanjena je za osam posto, dok je u Kini donedavno njihovom najvažnijem tržištu pad iznosio oko 30 posto.
Najprofitabilniji segmenti najviše trpe: prodaja S-Klase u Kini pala je za 46 posto, a prodaja AMG modela za 33 posto.
Ono što ovaj potez čini posebno osjetljivim jeste način na koji se provodi: prikazivanje internih podataka o troškovima zaposlenih direktno radnicima, umjesto da se ti podaci razmjenjuju samo između uprave i sindikata, tumači se kao otvoren pritisak.
IG Metall i radničko vijeće već su ovaj potez nazvali “prijetnjom” i smatraju da Mercedes koristi preseljenje proizvodnje u inostranstvo kao pregovarački adut, a ne kao stvaran i neposredan plan.
