Kriminalna organizacija, koja je rukovodila iz Španije i Srbije, pored krijumčarenja ljudi, sumnjiči se i za prevare s dokumentima te pranje novca.
Istraga je otkrila da je ova mreža vješto iskoristila bezvizni režim putovanja između Kube i Srbije, koji je bio na snazi do aprila 2023. godine.
Migrantima su nudili kompletne “putne pakete” po cijeni od 3.000 eura. Paket je uključivao avionske karte iz Havane do Beograda (uglavnom preko Frankfurta), lažna pozivna pisma, zdravstveno osiguranje i hotelske rezervacije kako bi sve izgledalo kao legalno turističko putovanje.
Po dolasku u Beograd, migrante su preuzimali članovi srbijanskog ogranka grupe. Odatle su ih kopnenim putem, preko Sjeverne Makedonije i Grčke, prebacivali u zemlje Evropske unije, s krajnjim odredištem u španskoj pokrajini Malaga.
Kako bi sakrili tragove i rutu kretanja, migranti su prije podnošenja zahtjeva za azil u Španiji dobijali upute da prijave svoje pasoše kao izgubljene. Dobijanjem novih dokumenata bez ulaznih pečata Srbije, pred španskim vlastima su lažno tvrdili da su tek stigli u Evropu.
Zajednička operacija rezultirala je zadavanjem teškog udarca ovoj kriminalnoj grupi, uhapšeno je osam osoba, uključujući dvojicu glavnih vođa grupe.
Izvršena su četiri pretresa kuća i jedan pretres ugostiteljskog objekta u Malagi.
Zamrznuto je i zaplijenjeno 28 bankovnih računa te 10.000 eura u gotovini, bankovne kartice, dvije imitacije vatrenog oružja, elektronska oprema i obimna dokumentacija.
Istraga je ogolila i izuzetno okrutne metode koje je grupa koristila. Članovi mreže su bezdušno iskorištavali ranjivost migranata, a u nekoliko navrata su ih ostavljali potpuno same u Sjevernoj Makedoniji, bez hrane, novca i sredstava za komunikaciju. Među napuštenima je bilo i maloljetnika koji su ostavljani na brigu drugim migrantima.
U Srbiji je situacija bila podjednako loša. Srbijanski ogranak grupe upravljao je prenatrpanim i neuslovnim smještajnim objektima, a migrantima se stalno prijetilo kako bi se osigurala njihova poslušnost.
Policija je grupu povezala s najmanje 30 uspješnih operacija krijumčarenja od 2021. godine, kojima je u Španiju prebačeno najmanje 40 Kubanaca.
Kako bi sakrili milionske tokove novca, kriminalci su uplate primali preko španskih i inostranih bankovnih računa, međunarodnih servisa za transfer novca, mobilnih aplikacija, ali i kriptovaluta.
Finansijskom istragom identifikovano je više od 2.200 sumnjivih transfera povezanih sa osumnjičenima u Španiji.
Europol je odigrao ključnu ulogu u ovoj operaciji pružajući analitičku podršku i koordinaciju u realnom vremenu. Tokom same akcije, stručnjak Europola bio je raspoređen u Španiji kako bi vršio unakrsne provjere podataka sa centralnom bazom u Hagu.
