Na terenu su svakodnevno angažovani brojni radnici i građevinske mašine, a radovi se izvode bez prekida, uključujući i vikende. Bageri, kamioni, valjci i druga mehanizacija raspoređeni su duž trase, a posebno intenzivne aktivnosti evidentirane su na području kod mosta Rača, gdje počinje trasa budućeg autoputa prema unutrašnjosti Republike Srpske.
Na toj lokaciji izvođeni su radovi na postavljanju sistema kišne kanalizacije, pri čemu je do sada ugrađeno više od 800 metara cijevi.
Nakon završetka ovih radova slijedi izrada tamponskih slojeva kao priprema za asfaltiranje, dok će paralelno biti nastavljena gradnja slivnika i ostale prateće infrastrukture.
Dionica Bijeljina – Rača predstavlja LOT 3 u okviru projekta autoputa Vukosavlje – Brčko – Bijeljina – Rača, ukupne dužine oko 70 kilometara. Završetkom ovog saobraćajnog pravca BiH će dobit modernu vezu sa Republikom Srbijom, ali i kvalitetnije povezivanje sa Koridorom 5C i ostatkom mreže autoputeva.
Projektom su predviđeni izgradnja petlje Bijeljina Sjever sa naplatnom stanicom, dodatne petlje između Velike Obarske i Batkovića, novog carinskog terminala, baze za održavanje, odmorišta te brojnih mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka i drugih objekata neophodnih za funkcionisanje moderne autoceste.
Nadležne institucije posljednjih mjeseci održale su više koordinacionih sastanaka kako bi se ubrzala realizacija projekta, a Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske ranije je saopćilo da je organizacija gradnje podignuta na znatno viši nivo. U cilju nesmetanog nastavka radova donesene su i odluke koje omogućavaju raniji ulazak izvođača u posjed pojedinih parcela na trasi, kako bi se ubrzala izgradnja petlje Brodac i prateće infrastrukture.
Prema ranijim projekcijama, prvi dio trase od Rače do petlje Brodac, dug nešto više od sedam kilometara, trebao bi biti završen prije ostatka dionice, dok se završetak kompletne trase do Bijeljine očekuje tokom 2027. godine.
Autoput Vukosavlje – Brčko – Bijeljina – Rača strateški je planiran kao saobraćajna veza koja će omogućiti brži protok ljudi i robe prema Srbiji i regionu. Zbog svog značaja za razvoj privrede, saobraćaja i lokalnih zajednica, projekat se u više navrata opisuje kao jedan od najvažnijih razvojnih poduhvata u posljednjim godinama.
