Mjerenja iz prošle sedmice pokazala su da je vodostaj u Kölnu na zapadu Njemačke, kao i u Lobithu na granici s Nizozemskom, bio niži nego ikada otkako se vodi evidencija.
Među rijekama pogođenim istim problemom su i Dunav, koji protiče kroz 10 država, te italijanski Po, važne evropske arterije za prevoz robe, industriju i navodnjavanje.
Njemački sistem za informacije o niskim vodostajima NIWIS saopćio je da je krajem jula 44 posto mjernih stanica na Rajni i 78 posto onih na Dunavu zabilježilo izuzetno nizak nivo vode. Posebna pažnja usmjerena je na Kaub kod Koblenca, ključnu tačku za procjenu plovnosti Rajne, gdje je u petak plovni gaz pao na 25 centimetara, izjednačivši rekordno nizak nivo iz 2018. godine.
Zbog toga brodari moraju ograničavati teret i raspoređivati ga na više plovila, što povećava troškove i otvara prostor za zastoje u lancima snabdijevanja. Martin Wolters iz Uprave za plovne puteve i brodarstvo Rajne rekao je da je potpuna obustava plovidbe malo vjerovatna, ali da će biti potrebne mjere opreza. Jedan trgovac robama rekao je za Reuters: “Dođe trenutak kada su tereti premali da bi se isplatili ili se vlasnici plovila boje da će oštetiti svoje brodove”.
Posljedice su vidljive i u energetici. Srbija je smanjila proizvodnju u termoelektranama na ugalj zbog manjka vode koji ometa sisteme hlađenja, dok je Rumunija izvela kontroliranu eksploziju stijene na obali Dunava kako bi povećala dotok vode prema nuklearnoj elektrani Cernavoda. Dvije fabrike automobila u Rumuniji, Dacia i Ford, pristale su obustaviti proizvodnju na više od dvije sedmice radi smanjenja potrošnje električne energije.
U Italiji je rijeka Po krajem jula kod Cremone dostigla historijski minimum, a vlasti su za cijelu dolinu te rijeke podigle nivo upozorenja na sušu na “visok”.
Stručnjaci upozoravaju i na moguće poremećaje u snabdijevanju pitkom vodom, dok je prodor slane morske vode u korito Poa već narušio ekosistem i stvorio ozbiljne probleme poljoprivrednicima koji tom vodom navodnjavaju usjeve.
Prema nalazima naučnika iz grupe World Weather Attribution, u većem dijelu Evrope nema jasnog dugoročnog trenda smanjenja padavina, ali klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem kroz više temperature pojačavaju isparavanje vlage i čine sušne periode vjerovatnijim. Vruće i suho vrijeme istovremeno povećava potražnju za vodom u domaćinstvima, poljoprivredi i industriji, pa pritisak na vodne resurse dodatno raste.
