Kako navodi Guardian, američka ambasada u Sarajevu zaprijetila je da bi Washington mogao “preispitati” svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini nakon što evropske države nisu podržale američkog kandidata za novog visokog predstavnika.
Na sastanku Vijeća za implementaciju mira (PIC), održanom ove sedmice u Sarajevu, SAD su podržale italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok su Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina evropskih država stale iza francuskog izaslanika za zapadni Balkan Renea Troccaza.
Trumpova administracija, prema pisanju Guardiana, istovremeno se zalagala i za slabljenje ovlasti visokog predstavnika u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
U objavi na društvenoj mreži X američka ambasada u Sarajevu poručila je da su “razočarani evropskom neodlučnošću” te da PIC nije ispunio svoju obavezu izbora novog visokog predstavnika.
“Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite odgovornosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini”, navedeno je u objavi.
Guardian podsjeća da SAD više nemaju značajno vojno prisustvo u Bosni i Hercegovini, gdje djeluje manja misija Evropske unije, ali da Washington i dalje ima snažan politički utjecaj kroz PIC i bilateralne odnose.
Novi pokušaj postizanja konsenzusa o izboru visokog predstavnika očekuje se krajem mjeseca, kada bi se mogli pojaviti kompromisni kandidati.
Jedan evropski zvaničnik, kojeg Guardian nije imenovao, izjavio je da bi region možda mogao imati koristi ukoliko bi SAD smanjile svoju ulogu, posebno zbog sve većih sumnji u motive Trumpove administracije.
List podsjeća da su prošle godine SAD ukinule sankcije predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kojeg opisuje kao “proruski orijentisanog secesionističkog lidera bosanskih Srba”, nakon navodne višemilionske lobističke kampanje u Washingtonu.
Guardian također navodi da su SAD vršile pritisak na odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je uveo sankcije Dodiku zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.
Istovremeno, prema pisanju lista, članovi porodice Trump i njihovi saradnici sve više razvijaju poslovne interese u Bosni i Hercegovini. Kao primjer navodi se aprilska posjeta Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci, gdje je boravio kao gost sina Milorada Dodika.
Politički analitičar Jasmin Mujanović izjavio je za Guardian da se čini kako je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj utjecaj na evropske saveznike unutar PIC-a.
“Amerikanci su očigledno mislili da stavovi Evropljana nisu naročito važni i pretpostavili su da će ih svi slijediti, ali se pokazalo da je to bila pogrešna procjena trenutka”, rekao je Mujanović.
Dodao je kako ostaje nejasno zbog čega Washington toliko insistira na kandidaturi Antonija Zanardija Landija.
Kurt Bassuener iz berlinskog think-tanka Democratization Policy Council ocijenio je da se ne radi samo o kadrovskom pitanju, nego o strateškoj odluci povezanoj s regionalnom politikom i poslovnim interesima.
“Čini se da američku poziciju ne pokreće samo ideologija, već i poslovni interesi. Izgleda kao da je prioritet dobiti ustupke, ugovore i izvući što više koristi”, rekao je Bassuener.
