Naime, student prirodnih nauka iz malog grada Biaore u državi Madhya Pradesh počeo je čistiti rijeku u januaru. Ono što je u početku radio uz pomoć nekoliko prijatelja postepeno je postalo uglavnom samostalni poduhvat jer se Choudhary vraćao rijeci i dugo nakon što bi drugi prestali.
Ajnar protiče pored hrama koji je redovno posjećivao, a upravo ga je smeće koje je tamo viđao na kraju navelo da djeluje.
“Razmišljao sam o tome unaprijed. Kad god bih išao u hram ili prolazio pored rijeke, razmišljao bih o čišćenju rijeke”, rekao je za indijske medije.
Choudhary, koji živi s roditeljima, u početku im nije govorio gdje odlazi. Umjesto toga, govorio bi im da ide igrati kriket ili se sastati s prijateljima, dok bi zapravo odlazio na rijeku.
Nastavio je čistiti rijeku kroz promjenjiva godišnja doba, a tokom ljeta ponekad se vraćao i u večernjim satima. Nije imao odgovarajuću zaštitnu opremu, a nije znao ni plivati.
“Želio sam napraviti mašinu za čišćenje rijeke, ali nisam imao novca. Student sam. Pa sam pomislio, očistit ću koliko god mogu svojim rukama”, rekao je u aprilu.
Ponovljeni kontakt sa zagađenom vodom ostavio je posljedice. Choudhary je dobio infekcije i ljuštenje kože na rukama i nogama. Kasnije, on i njegovi prijatelji skupili su novac za opremu, a za ovaj poduhvat potrošio je 30.000 rupija (blizu 530 KM).
“Postavio sam i nekoliko kanti za smeće oko rijeke bez ikakve finansijske pomoći”, dodao je.
Kako su se fotografije rijeke prije i poslije čišćenja počele širiti internetom, Choudhary je privukao pažnju i izvan svog rodnog grada.
Indijski biznismen Anand Mahindra podijelio je na X-u video njegovog rada, nakon što su ga neki ljudi optužili da rijeku čisti zbog pregleda na društvenim mrežama.
Mahindra je rekao da mu odgovara ako želja za lajkovima može postati potreba za dobrim djelom, a Choudharyja je nazvao svojom motivacijom.
Njegovu priču ove sedmice na Instagramu je podijelio i Kevin Pietersen, bivši kapiten engleske kriket reprezentacije. Objavio je fotografije rijeke prije i poslije čišćenja.
Ipak, Choudhary se suočio i s kritikama. Neki su ga optužili da rijeku čisti kako bi privukao pažnju na društvenim mrežama, dok su drugi doveli u pitanje autentičnost fotografija prije i poslije.
U jednom videu odgovorio je i na tvrdnje da je promjena na rijeci napravljena uz pomoć umjetne inteligencije, ukazujući na mjesece koje je sam proveo radeći na čišćenju.
Općinske vlasti Biaore u međuvremenu su obezbijedile tešku mehanizaciju za uklanjanje nakupljenog otpada i šuta, a u akciju su se uključili i lokalni stanovnici.
Međutim, Choudhary upozorava da uklanjanje postojećeg smeća nije dovoljno ako se otpad nastavi vraćati u rijeku.
Pet glavnih odvoda ispuštaju otpadne vode u rijeku, dok je općina predložila postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda čija bi izgradnja koštala 147,7 miliona rupija (blizu 2,5 miliona KM).
Problem predstavlja i otpad povezan s vjerskim obredima. Ljudi u rijeku ostavljaju cvijeće i druge materijale koji se koriste u hinduističkim vjerskim obredima kao prinose, čime se povećava količina otpada.
Choudhary je dio tih prinosa sakupio i pretvorio u kompost, umjesto da ih ostavi u rijeci. Ipak, ni on nema mnogo kontrole nad onim što drugi ljudi ponovo bacaju u vodu.
“Ne znam zašto ljudi bacaju smeće u rijeku. Ne znam zašto to rade. Ne možete ih zaustaviti”, rekao je.
Priča o mladom studentu stigla je i do Boyana Slata, nizozemskog izumitelja, osnivača i glavnog izvršnog direktora kompanije The Ocean Cleanup. Slat je odgovorio na objavu na X-u koja prikazuje Choudharyjev rad i kratko napisao: “Dođite da radite za nas.”
Podrška je stigla i s vrha države Madhya Pradesh. Glavni ministar Mohan Yadav sastao se s Choudharyjem u svojoj rezidenciji u Bhopalu i pohvalio njegove napore.
Ono što je počelo kao lična odluka jednog 21-godišnjaka da očisti rijeku u svom gradu tako je preraslo u akciju koja je privukla pažnju javnosti i lokalnih vlasti.
