Nakon godina rasprava o velikoj tradicionalnoj kući u gradu Braunau am Inn, koja je bila u privatnom vlasništvu i u kojoj je djelovala humanitarna organizacija za osobe s invaliditetom, Austrija je 2017. godine izvršila prisilnu eksproprijaciju, a 2019. objavila da će zgrada biti preuređena u policijsku stanicu.
I prije preuređenja jedini znak njene historijske važnosti bio je kamen s memorijala koncentracionog logora Mauthausen, postavljen na trotoaru, s natpisom “Nikad više fašizam”, pri čemu se Hitler uopće ne spominje. Taj kamen ostao je na svom mjestu, a jedini novi natpis na bijeloj fasadi sada glasi: “Policija”.
“Cilj je bio ukloniti svaku povezanost s Adolfom Hitlerom i oduzeti ovoj zgradi mistiku koju je imala”, rekao je novinarima tokom obilaska objekta Stephan Mlczoch, direktor Odjela za historiju pri austrijskom Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Tu mistiku stvarao je nacistički kult ličnosti oko Hitlera, za vrijeme čije je vladavine “rodna kuća Führera” bila pretvorena u muzej umjetnosti.
Mlczoch je podsjetio da je Hitler u toj kući živio svega nekoliko sedmica nakon rođenja 1889. godine, prije nego što se njegova porodica odselila.
Prolaznici se i danas često zaustavljaju kako bi fotografisali kuću, iako se njihovi stavovi o Hitleru uglavnom ne mogu znati. Lokalne vlasti navode da danas postoje samo “izolovani incidenti” s posjetiocima i da ih je manje nego ranije.
Iako nisu ulazili u detalje, podsjećaju da su nacistički pozdrav i drugi nacistički simboli u Austriji zabranjeni.
“Mislim da su ga građani Braunaua u cjelini prihvatili i da mogu živjeti s tom odlukom”, kazao je gradonačelnik Braunaua Johannes Waidbacher rekao je za Reuters.
Waidbacher je bio član komisije koja je preporučila da zgrada bude namijenjena humanitarnoj organizaciji ili državnoj instituciji. Na kraju je odlučeno da će biti policijska stanica jer bi humanitarna organizacija značila da je objekt znatno dostupniji javnosti.
“Mislim da nije loš pristup, ali hoće li dati rezultate kojima se svi nadamo i koje očekujemo, tek ćemo vidjeti”, rekao je.
Protivljenja ipak postoje, uključujući i stav Memorijalnog komiteta Mauthausen, najveće austrijske organizacije preživjelih Holokausta, koja smatra da policijska stanica nije primjereno rješenje te da bi trebalo učiniti više kako bi se javnost podsjećala na Hitlerove zločine.
“Svake godine u memorijalnom centru koncentracionog logora Mauthausen održava se ceremonija s porukom: ‘Nikad više’. A u Braunauu kao da poručuju: ‘Zaboravimo što prije'”, rekao je Robert Eiter iz Komiteta Mauthausen i Mreže protiv rasizma i desnog ekstremizma.
Austrija je decenijama tvrdila da je bila prva žrtva nacizma, nakon što ju je Hitlerova Njemačka anektirala 1938. godine. Danas službeni stav glasi da su Austrijanci bili i počinioci zločina, ali se to rijetko detaljnije obrazlaže.
“Svijet neće zaboraviti gdje je rođen najveći masovni ubica u historiji. Ni Wikipedia neće promijeniti svoje podatke”, rekao je Eiter, dodajući da se broj neonacista koji “hodočaste u Braunau” neće smanjiti.
Neki stanovnici Braunaua smatraju da je zgrada mogla dobiti drugačiju namjenu.
“Više bih voljela da su uradili nešto drugo, ali sada je kako jeste”, rekla je 74-godišnja Irene, dodajući da bi najradije zadržala humanitarnu organizaciju u toj zgradi.
Većina građana ipak podržava odluku.
“Odlično je i mislim da je to dobra ideja. S vremena na vrijeme ovdje su dolazile grupe neonacista, a sada je tome kraj”, rekao je agent za nekretnine Thomas Spreitz.
