Elektrana Cernavoda ima dva reaktora od po 706 megavata i proizvodi oko 20 posto rumunske električne energije. Drugi reaktor isključen je s rumunske elektroenergetske mreže u četvrtak neposredno prije podneva, dok je prvi ugašen još u julu, piše BBC.
Vlasti su ranije ove sedmice pokušale povećati dotok vode prema postrojenju potapanjem barži natovarenih kamenjem u rijeku.
“Ne predviđamo ponovno pokretanje u narednih 10 dana”, rekao je direktor elektrane Romeo Urjan rekao je za AFP.
Cernavoda je prije ovoga bila potpuno zaustavljena samo jednom, 2003. godine.
Manjak struje tokom dana uglavnom pokrivaju solarni i vjetroenergetski izvori, ali će u večernjim satima biti potrebno dodatno oslanjanje na proizvodnju iz uglja i plina, kao i na uvoz.
Rumunija raspolaže i velikim hidroenergetskim kapacitetima, no i njih je pogodio isti pad vodostaja koji je doveo do gašenja nuklearne elektrane.
Sličan pritisak trpi i Mađarska, gdje nuklearna elektrana Paks također koristi Dunav za hlađenje. Zvaničnici te elektrane naveli su da je nivo rijeke toliko nizak da usisne mlaznice za zahvat vode više ne dosežu površinu.
Sve ovo se uklapa u širi talas ekstremnih vrućina širom Evrope, uz požare, sušu i poremećaje u riječnom saobraćaju i poljoprivredi. U Grčkoj su evakuisani turisti zbog požara, Francuska je pod upozorenjima na toplotni val, a visoke temperature zabilježene su i u Španiji te Velikoj Britaniji.
