Riječ je o proširenju deportacija u treće zemlje tokom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa, u sklopu šire politike suzbijanja migracija.
Meksikanci su do sada gotovo isključivo vraćani u svoju zemlju vazdušnim ili kopnenim putem, dok su dolasci u druge države bili rijetki.
Predsjednik Gvatemale Bernardo Arévalo rekao je da je njegova zemlja ove godine primila 2.284 Meksikanca kao dio ‘tranzitnog zaustavljanja’, nakon čega su vraćeni u Meksiko u roku od 24 sata u koordinaciji s meksičkim imigracionim vlastima. Naveo je da stižu avionima koji prevoze gvatemalske državljane vraćene iz SAD-a te da troškove operacija pokriva meksička vlada ili, u nekim slučajevima, američka sredstva.
Meksički Nacionalni institut za migracije potvrdio je da Trumpova administracija, uglavnom od aprila, deportuje Meksikance u Gvatemalu i Honduras, odakle se autobusima prevoze na jug Meksika. Institut je poručio: “Razlog je to što Sjedinjene Države žele spriječiti da ponovo pređu na njihovu teritoriju.”
Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti saopćilo je da administracija “koristi sve zakonite opcije da provede najveću operaciju deportacije u historiji, baš kao što je predsjednik Trump obećao”. U međuvremenu je meksičko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo da se protivi ovoj praksi i insistira da svaki meksički državljanin ima pravo na ulazak u zemlju.
Prema honduraškim dokumentima do kojih je došao AP, 82 Meksikanca stigla su u San Pedro Sulu na dva leta 13. i 15. augusta, a još 35 u četvrtak. Platforma Third Country Deportation Watch navodi i da je između maja i sredine jula u Honduras deportovano dodatnih 165 Meksikanaca.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da takvi transferi mogu ugroziti migrante koji su možda tražili azil u SAD-u ili nemaju sredstva u nepoznatoj zemlji. Savitri Arvey iz Human Rights First ocijenila je da taktika „izgleda kao pritisak na meksičku vladu” i dodala: “Oni zaista ne žele nijednog Meksikanca da pređe granicu.”
