Zajedničko saopćenje objavljeno je povodom 12. jula 2016. godine, kada je tribunal u Hagu, uspostavljen prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora, donio odluku u korist Filipina. Države su navele da je ta presuda “značajna prekretnica te da je konačna, pravno obavezujuća i definitivna”.
Potpisnice su poručile da odbacuju “destabilizirajuće” poteze u spornim vodama i da nema pravne osnove za kineske široke pomorske zahtjeve, uključujući one zasnovane na ‘historijskim pravima’.
“Ponovo ističemo snažno protivljenje svim destabilizirajućim ili jednostranim djelovanjima, uključujući upotrebu sile ili prisile, koja ugrožavaju mir i stabilnost u regiji”, naveli su u saopćenju za javnost.
Kina je odbila učestvovati u arbitraži koju su Filipini pokrenuli 2013. godine, nakon napetog sukoba u spornim vodama godinu ranije, koji je završio time da je Peking faktički preuzeo kontrolu nad jednim spornim plićakom. I nakon presude iz 2016. godine, Peking nastavlja braniti gotovo cjelokupan zahtjev nad ovim važnim svjetskim trgovačkim pravcem.
U saopćenju su, uz SAD i Veliku Britaniju, navedeni Filipini, Japan, Australija, Novi Zeland, Kanada, Njemačka, Italija, Estonija, Latvija, Litvanija, Rumunija i Slovenija. Te zemlje su naglasile da se mora očuvati sloboda plovidbe i prelijetanja, kao i druga zakonita upotreba mora prema UNCLOS-u, te da se teritorijalni sporovi trebaju rješavati mirnim putem.
Kina nije odmah odgovorila, ali je njena ambasada u Manili ranije saopćila da nikada neće priznati presudu iz 2016. godine, koju smatra “nezakonitom, ništavnom i bezvrijednom”.
U posljednjim godinama sukobi u tom području postali su češći, posebno između kineskih, filipinskih i vijetnamskih snaga i ribarskih flota.
