NTSI-Institut iz Sarajeva je po narudžbi Direkcije za puteve KS, pomoću stacionarnih i automatskih brojača, brojao saobraćaj, a rezultati brojanja su objavljeni u publikaciji, čiji je sadržaj dostupan na ovom linku.
Eksplozija broja vozila uz minimalan rast stanovništva
Uporedna analiza demografskih pokazatelja i statistike registracije vozila ukazuje na uzrok saobraćajnih gužvi.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u KS-u su živjela 413.593 stanovnika, dok je taj broj prema procjeni kantonalnog Zavoda za planiranje dostigao 421.531. Procijenjeni broj stanovnika za 2024. veći je za 7.938, odnosno 1,92 posto, u odnosu na broj stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva.
S druge strane, prema Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), broj registrovanih vozila je u periodu od 2013. do 2024. povećan sa 129.539 na 191.694 (+62.155), odnosno za 47,98 posto.
Podaci o registrovanim vozilima odnose se na 2024. godinu jer riječ je o posljednjim, potpunim, zvaničnim, javno dostupnim podacima.
Najopterećenije dionice i uska grla
Prošlogodišnjim brojanjem saobraćaja utvrđeno je da je dionica glavne gradske saobraćajnice od Alipašinog Polja do Otoke najopterećenija cesta u Kantonu s prosječnim godišnjim dnevnim saobraćajem od 60.000 do 65.000 vozila.
U centru Sarajeva, na Marijin Dvoru i Skenderiji, glavnom gradskom saobraćajnicom dnevno je prolazilo između 35.000 i 45.000 vozila.
Na još jednoj lokaciji u centru, kod tržnog centra Aria (bivši BBI), saobraćaj vozila vikendom i praznicima smanjen je za 30 posto, ali je vrijeme zadržavanja u koloni udvostručeno zbog povećanja broja pješaka.
U ulici Azize Šaćirbegović u poslijepodnevnim satima dnevno je prolazilo više od 25.000 vozila jer su mnogi vozači koristili ovu ulicu za izbjegavanje gužve na glavnoj gradskoj saobraćajnici.
Frekventna je bila i ulica Hamdije Čemerlića, kojom je dnevno saobraćalo 30.000 vozila, pri čemu je u saobraćajnim špicama svakih 10 sekundi prolazilo između šest i osam vozila.
Dominacija privatnih automobila i problem javnog prijevoza
Statistika po kategorijama prevoznih sredstava otkriva da su putnička vozila 2025. godine činila između 91 i 93 posto ukupnog motornog saobraćaja.
Autobusi javnog prijevoza su činili manje od dva posto ukupnog broja izbrojanih vozila na primarnoj cestovnoj mreži. S obzirom na to da na većini saobraćajnica ne postoje fizički odvojene trake za autobuse, oni bivaju zaglavljeni u saobraćajnim gužvama.
Prema istraživanjima Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu, u 70 do 80 posto privatnih automobila tokom jutarnje špice nalazi se samo vozač, što daje prosječni koeficijent popunjenosti privatnih automobila od 1,1 do 1,3 putnika po vozilu.
Kada su gužve najveće
Poslijepodnevna saobraćajna špica je tokom 2025. godine trajala od 15:30 do 18 sati i trajala je duže od jutarnje špice (od 7:30 do 9 sati). Petak je bio najopterećeniji dan u sedmici, kada je saobraćaj rastao za dodatnih 22 posto.
Subotnji saobraćaj u područjima s trgovačkim objektima i područjima za rekreaciju dostizao 85 posto saobraćaja radnim danima, dok se tokom ljetnih mjeseci na ulazno-izlaznim pravcima, poput Rajlovačke ceste i Zapadnog prilaza gradu, saobraćaj povećavao za dodatnih 12 do 18 posto.
Kako se prikupljaju podaci i šta donose nova rješenja
Prikupljanje podataka tokom cijele 2025. godine izvršeno je pomoću induktivnih petlji ugrađenih u asfalt i radarskih senzora postavljenih duž saobraćajnica.
Ovi uređaji neprekidno, 24 sata dnevno, bilježe prolazak vozila, mjere brzinu i osovinski razmak te ih automatski razvrstavaju po kategorijama, omogućavajući izračunavanje prosječnog godišnjeg i ljetnog dnevnog saobraćaja.
Osim ciljanog smanjenja gužvi, uspostavom adaptivnog upravljanja saobraćajem u KS-u bit će omogućeno i preciznije, kontinuirano brojanje vozila.
Tim sistemom će se u realnom vremenu na brojnim raskrsnicama prikupljati podaci, što će omogućiti još detaljniju i precizniju sliku saobraćajnih tokova te omogućiti brže i efikasnije planiranje saobraćajne infrastrukture.
