Njegova ocjena dolazi nakon novog vala američkih vojnih udara na ciljeve u Iranu.
Trump je nedavno proglasio kraj kratkotrajnog primirja, optuživši Teheran da je prekršio pomorski sporazum kojim je trebalo biti zagarantovano slobodno kretanje brodova kroz Hormuški moreuz.
Promjena strategije
Esper je rekao da intenziviranje trenutne kampanje zračnih napada neće promijeniti strateške ciljeve Irana.
Prema njegovim riječima, Islamska Republika i dalje je odlučna zadržati kontrolu nad ovim ključnim plovnim putem.
“Nisam uvjeren da bi nastavak bombardovanja istim intenzitetom kao prije nekoliko mjeseci i njegovo dugotrajnije provođenje donijelo značajnu promjenu”, rekao je Esper.
Govoreći na skupu stručnjaka za nacionalnu sigurnost u Aspenu, bivši šef Pentagona rekao je da američka administracija ima dva izbora.
“Jedna opcija je potpuna vojna ofanziva. Druga je da ih ekonomski ugušite”, kazao je Esper.
Naglasio je da su za uspjeh takve strategije potrebni vrijeme, strpljenje i međunarodna saradnja kako bi finansijske sankcije bile djelotvorne.
Posljedice po svjetsku ekonomiju
Sukob je već ozbiljno poremetio globalna energetska tržišta.
Kroz Hormuški moreuz uobičajeno prolazi oko 20 posto svjetskog prometa nafte, ali je obim transporta značajno opao od izbijanja sukoba.
Cijena sirove nafte Brent porasla je za 16 posto od početka jula i trenutno iznosi oko 85 dolara po barelu.
Analitičari upozoravaju da bi dugotrajnije zatvaranje moreuza moglo podići cijenu nafte na više od 100 dolara po barelu, što bi izazvalo novi val inflacije.
Istovremeno, i američke zalihe energenata pokazuju znakove ozbiljnog pritiska.
Prema posljednjim podacima američke vlade, zalihe sirove nafte pale su na najniži nivo od 1984. godine.
Troškovi rata i strateški prioriteti
Osim ekonomskih posljedica, vojna kampanja ozbiljno opterećuje američke odbrambene resurse.
Pentagon je već potrošio desetine milijardi dolara i znatno iscrpio svoje zalihe naoružanja.
Esper upozorava da bi to moglo ugroziti šire strateške interese SAD-a.
“Kolika je cijena za nas kada je riječ o borbenoj spremnosti, zalihama municije i naoružanja? Moj najveći globalni razlog za zabrinutost je Kina”, rekao je Esper.
Dodao je da bi uspješna američka strategija prema Iranu trebala ostvariti dva ključna cilja: potpuno obnoviti slobodan pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz i postići nuklearni sporazum koji bi bio snažniji od onog postignutog za vrijeme predsjednika Baracka Obame.
Sličan stav dijele i drugi bivši američki zvaničnici.
Bivša državna sekretarka Condoleezza Rice podržala je strategiju maksimalnog ekonomskog pritiska na Iran, umjesto fokusiranja na brzo postizanje novog nuklearnog sporazuma.
