Državna imovina je “vruće” političko pitanje u Bosni i Hercegovini još od okončanja rata u našoj zemlji, a posebno u ovom trenutku zbog izgradnje plinovoda Južna interkonekcija.
Pitanje državne imovine je, kao što je to i Schmidt više puta naglasio, ostavljeno na rješavanje domaćim akterima, ali o njemu nema šire rasprave zbog stava predstavnika iz Republike Srpske koji odbijaju prihvatiti da BiH može biti titular državne imovine.
Kako rješenja iz domaćih krugova nema, Schmidt je u ovom intervjuu nagovijestio da će pitanje potencijalno biti riješeno intervencijom visokog predstavnika.
“Uz malo sreće, ove godine ćemo još postići odluku o pitanju državne imovine”, rekao je Schmidt.
U odgovoru na drugo pitanje, visoki predstavnik u BiH je nagovijestio i kako bi to rješenje moglo izgledati.
“Nestrpljenje raste i među načelnicima općina, koji često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu. Radimo na novom rješenju, moji saradnici su razvili model prema kojem bi jedna komisija nezavisno odlučivala za koje svrhe se državno zemljište može koristiti“, rekao je Schmidt.
Upravo pitanje državne imovine je trenutno najveća prepreka za pokretanje izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji je najveći interes Sjedinjenih Američkih Država u BiH. U ovom intervjuu, situaciju je komentarisao i Schmidt.
“Plinovod se zasniva na šest godina staroj studiji izvodljivosti koju je podržala EU. Cilj je bio smanjiti utjecaj ruskog Gazproma. Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada Evropljani više nisu uključeni. To što Amerikanci imaju drugačiji pristup ne može im se unaprijed zamjeriti”, rekao je Christian Schmidt.
Podsjetimo, u ovom intervjuu je Schmidt rekao da nije bilo dovoljno podrške da se nastavi njegov mandat i da je dao ostavku kako bi očuvao Ured visokog predstavnika.
