U izuzetno frekventnoj Spasovdanskoj ulici u Istočnom Sarajevu 2. augusta došlo je do upotrebe vatrenog oružja u kojoj je ranjen Kosta Pandurević.
Prema informacijama iz istrage, na Pandurevića je pucano iz blindiranog vozila Audi A8 te je zadobio najmanje dvije ustrijelne rane, a kao napadača je policiji direktno označio Đorđa Ždralu, nekadašnjeg saradnika koji je ranije odslužio zatvorsku kaznu za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera.
Ubrzo nakon napada, vozilo iz kojeg je pucano pronađeno je napušteno na području općine Vogošća u Kantonu Sarajevo.
Uprkos tome što u BiH djeluje više od 18.000 policijskih službenika u MUP-u RS-a, kantonalnim MUP-ovima, Federalnoj upravi policije (FUP) i državnim agencijama poput SIPA-e, Ždrale već više od dva mjeseca uspješno izbjegava hapšenje.
U ranijim obraćanjima javnosti predstavnici MUP-a RS-a težište potrage su prebacivali na teritoriju Federacije BiH, tvrdeći da se osumnjičeni skriva na području Kantona Sarajevo ili susjednih kantona.
S druge strane, prebacivanje odgovornosti i spora operativna saradnja na međuentitetskoj liniji ponovo razotkrivaju sistemske slabosti bh. sigurnosnog aparata.
Činjenica da čovjek s obimnim kriminalnim dosjeom usred dana
izvrši pokušaj ubistva u naseljenom mjestu, a potom doslovno “ispari” pred nosom hiljada policijskih službenika, otvara dva jednako alarmantna scenarija.
Dok nadležne agencije godinama pravdaju budžete i milionska ulaganja u opremu, praksa pokazuje da entitetska linija i dalje služi kao sigurna zona za bjegunce.
Druga mogućnost jeste da Ždrale uživa logističku podršku i zaštitu unutar samih policijskih, pravosudnih ili političkih krugova.
Bjekstvo koje traje duže od dva mjeseca na relativno malom geografskom prostoru gotovo je nemoguće izvesti bez mreže pomagača i pravovremenih informacija o kretanju policijskih timova.
Dok se policijske agencije bave prebacivanjem krivice oko toga na čijem se terenu bjegunac nalazi, građani ostaju u svakodnevnom strahu od novih obračuna na ulicama, svjedočeći poražavajućoj činjenici da su kriminalne mreže u BiH još jednom pokazale veću efikasnost od cjelokupnog sigurnosnog sistema.
