Dok poljoprivrednici u našoj zemlji zbrajaju štetu, situacija u Evropi pokazuje da se radi o poljoprivrednoj krizi globalnih razmjera.
Poljoprivrednici u BiH su očajni, a stvarna šteta će se tek zbrajati u narednim mjesecima.
Ekstremni uslovi
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorava da će situacija biti katastrofalna, s obzirom na to da se temperature iznad 33 stepena Celzijusa očekuju i u narednim danima.
“Suša je ekstremna, temperature su ekstremne. Dosta usjeva propada – silažni kukuruz, voće, povrće, pa i stoka čak dosta strada”, ističe Bićo, naglašavajući da su u štalama prisutni ozbiljni temperaturni šokovi.
Proizvodnja mlijeka se već znatno umanjuje. Ukoliko se vremenske prilike ne promijene u narednoj sedmici, poljoprivrednici se pribojavaju potpunog uništenja.
“Daj Bože da ostane išta makar na ovim velikim površinama”, dodaje Bićo.
Ovakva situacija se ne dešava samo u BiH. Širom Evrope, poljoprivrednici trpe historijske gubitke zbog toplotnih valova.
Posljedice na evropskom tržištu direktno diktiraju uvozne cijene koje na kraju plaćaju i građani BiH.
Toplotni val je tokom juna 2026. godine uništio devet miliona tona usjeva širom Evrope.
To ujedno predstavlja i najmanju zabilježenu žetvu u zemljama EU i Velikoj Britaniji od 2018. godine.
Procjenjuje se da je gubitak prihoda evropskih poljoprivrednika dostigao dvije milijarde eura.
Samo je u Francuskoj izgubljeno 3,4 miliona tona kukuruza, dok su gubici u Mađarskoj procijenjeni na 2,4 miliona tona.
Poljoprivrednici upozoravaju da bi gubici prinosa za određene kulture mogli iznositi između 50 i 70 posto.
Ovaj manjak u evropskoj proizvodnji žitarica primorat će Evropu na veći uvoz, što direktno gura globalne cijene hrane prema gore.
Troškovi proizvodnje
Građane najviše interesuje kako će se aktuelna situacija odraziti na njihove novčanike. Prema najavama, poskupljenje je neizbježno.
Bićo objašnjava da su ulazni troškovi za poljoprivrednike već u startu bili previsoki. Sjetva je rađena po jako skupim inputima, baš u periodu kada je počeo rat u Iranu, zbog čega je cijena goriva dostizala i četiri marke, dok su sjemena bila skuplja i za 50 posto.
Suša stvara ogromne dodatne izdatke jer pumpe za navodnjavanje troše velike količine goriva ili struje, što neminovno podiže troškove proizvodnje koji će se logično preliti na krajnju cijenu proizvoda.
Što se tiče pomoći nadležnih institucija, put do nje je izrazito komplikovan. Da bi poljoprivrednici dobili konkretnu pomoć ili naplatili štetu, neophodno je proglasiti stanje elementarne nepogode.
Procedura nalaže da to prvo moraju proglasiti tri općine, zatim tri kantona, kako bi u konačnici isto učinila i Federacija BiH.
Kao odgovor na sve izvjesniju krizu sa cijenama hrane, pojedine lokalne zajednice u Kantonu Sarajevo već provode hvale vrijedne inicijative.
Općina Novi Grad Sarajevo i Ilidža građanima nude odličnu alternativu – besplatno korištenje državnog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.
Općina Novi Grad Sarajevo već nekoliko godina izuzetno uspješno sprovodi projekat besplatne dodjele neiskorištenog zemljišta na lokacijama poput brda Mojmilo, u Bojniku, Bačićima i Rajlovcu.
Građane ne dočeka zapušteno zemljište, već unaprijed pripremljeno za sjetvu jer općinsko preduzeće vrši mašinsko oranje i frezanje.
Samo prošle godine, više od 500 građana Novog Grada iskoristilo je priliku da proizvodi vlastitu hranu, uz obezbjeđen dio sjemenskog materijala.
Slične prakse urbanog vrtlarstva provode se i na Ilidži, gdje je općina građanima ustupila 30.000 kvadratnih metara zemljišta u Sokolović Koloniji u svrhe sadnje i sjetve.
Ovakvi potezi lokalnih vlasti predstavljaju direktnu pomoć građanima da osiguraju osnovne životne namirnice, uštede novac i barem djelomično amortizuju nadolazeći finansijski udar uzrokovan visokim cijenama i nezaustavljivim klimatskim promjenama.
