Na početku izvještaja, OSCE-ov ured ističe da se izbori održavaju u izuzetno polariziranom okruženju, koje je dodatno opterećeno tenzijama nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
“Izbori se održavaju u polariziranom političkom okruženju, koje je dodatno obilježeno podijeljenim reakcijama na smrt Ratka Mladića, kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. To je dovelo do podnošenja više prijava protiv političara i kandidata iz RS-a zbog navodnog veličanja ratnog zločinca, što je prema zakonima BiH krivično djelo”, navodi se u izvještaju OSCE-a.
Primjena tehnologije usporila proces
Na izbore dodatno utječe i prva primjena izbornih informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) na području cijele države, što je povećalo očekivanja u pogledu integriteta izbornog procesa.
U izvještaju OSCE-a se ističe da CIK u tom smislu potpuno zavisi od privatne firme Smartmatic, koja je kasnila s isporukom i otežala građanima da se upoznaju s novim pravilima.
“Do 16. septembra, značajan dio IKT uređaja još uvijek nije bio isporučen CIK-u od privatnog dobavljača Smartmatic. Iako CIK ulaže značajne napore kako bi osigurao pravilno uvođenje IKT-a, znatno skraćeni vremenski okvir utiče na informisanje birača, kao i na obuku i spremnost izborne administracije za korištenje IKT uređaja”, navodi OSCE.
Iako je CIK do sada ispoštovao većinu zakonskih rokova, uvođenje IKT-a zahtijevalo je prilagođavanje uputstava, programa obuke i edukacije, kao i materijala i postupaka za dan izbora. To je usporilo tehničke i administrativne pripreme, a utjecaj je imao i spori tender za izbor firme koja će nabaviti opremu s obzirom na brojne žalbe.
“Broj biračkih mjesta smanjen je u odnosu na prethodne izbore zbog pada broja registriranih birača u pojedinim područjima te spajanja manjih i posebnih biračkih mjesta s redovnim biračkim mjestima. Neka biračka mjesta premještena su kako bi se osigurala povezanost uređaja”, navodi se.
Većina sagovornika Misije OSCE-a pozdravila je korištenje IKT-a, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog transparentnosti nabavke, zavisnosti od dobavljača, velikih kašnjenja, složenosti glasačkih listića i postupka glasanja te zaštite biometrijskih podataka. Pojedini učesnici izbora i dalje se protive uvođenju i korištenju izbornih tehnologija.
Uloga društvenih mreža u predizbornim aktivnostima
Iz OSCE-a navode da je zastupljenost interneta u BiH visoka, a da većina korisnika prati vijesti i društvene mreže. Stoga su i političari na društvenim mrežama.
“Većina učesnika izbora do sada je vodila kampanju na društvenim mrežama, uključujući plaćeno oglašavanje. Facebook je najzastupljenija platforma, zatim Instagram, dok se TikTok sve više koristi”, stoji u izvještaju.
Međutim, problem je što ne postoji sveobuhvatan državni okvir za zaštitu integriteta informacija u digitalnom okruženju, uključujući period održavanja izbora.
“Iako nijedna institucija nije posebno zadužena za praćenje internetske kampanje, CIK je nadležan za provođenje pravila kampanje i izrekao je sankcije učesnicima izbora zbog određenih prekršaja, uključujući govor mržnje i preuranjenu kampanju na društvenim mrežama”, kazali su iz OSCE-a.
Iako se uvjeti korištenja velikih tehnoloških kompanija primjenjuju i u BiH, uključujući pravila o političkom sadržaju, nijedna državna institucija nije zadužena za komunikaciju s platformama, uključujući zahtjeve za uklanjanje sadržaja. Ipak, društvene mreže planiraju samostalno uvesti određene mogućnosti.
“Prema CIK-u, do sada nije ostvarena saradnja s platformama u vezi s ovim izborima. TikTok navodno priprema izborni centar unutar aplikacije, dok će kompanija Meta uspostaviti jedinicu za informiranje birača sedmicu prije dana izbora”, navodi se.
To znači da će TikTok imati prostor gdje korisnici mogu pronaći sve informacije o izborima, kao i da će Facebook i Instagram sedam dana prije izbora usmjeravati korisnike na informacije o glasanju.
OSCE također navodi da je internetsko informacijsko okruženje polarizirano, uz trajne političke podjele po etničkim linijama.
“Najistaknutiji narativ na stranicama političkih stranaka i kandidata do sada se odnosio na izrazito suprotstavljena tumačenja ratne prošlosti, koja su ostvarila približno 15 miliona pregleda”, navodi se u izvještaju, a što je povezano i s nedavnom smrti presuđenog ratnog zločinca.
Na internetski diskurs sve više utječu i anonimni alternativni mediji, uključujući internetske stranice i profile na društvenim mrežama, mreže senzacionalističkih sadržaja i sadržaj nastao korištenjem umjetne inteligencije.
Sama predizborna kampanja je vidljiva građanima, a političke stranke koriste skupove, videosadržaje i slične materijale za promociju.
“Učesnici izbora usmjerili su kampanje prvenstveno prema vlastitim etničkim zajednicama, povezujući poruke zasnovane na identitetu s političkim porukama usmjerenim na entitete”, navodi se u izvještaju.
Zloupotreba javnih resursa
Posebno se naglašava i to da zakon tokom zvaničnog perioda kampanje zabranjuje zloupotrebu javnih resursa, ali se to ipak događalo u prethodnom periodu.
Zakon zabranjuje korištenje javnih službenika i događaja finansiranih javnim sredstvima, kao i jednokratne isplate koje nisu predviđene redovnim budžetima.
Ipak, Izborna posmatračka misija OSCE-a zabilježila je da su entitetske, kantonalne i općinske vlasti nakon raspisivanja izbora izvršile rebalans prvobitnih budžeta ili izdvojile ranije odobrena budžetska sredstva za povećanje plaća i penzija te dodjelu socijalnih naknada tokom kampanje.
Pojedini sagovornici Misije naveli su da je vršen pritisak na zaposlene u javnom i privatnom sektoru kako bi se utjecalo na njihov izbor prilikom glasanja.
Kompletan izvještaj OSCE-a možete pročitati ovdje.
