Iako su brojni pravni stručnjaci, pa čak i sam Sud Bosne i Hercegovine, u proteklim mjesecima objasnili kakve su posljedice pravosnažne presude Milorada Dodika za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, pravnici okupljeni oko SNSD-a i dalje pokušavaju u javnosti stvoriti narativ da on ima pravo na kandidaturu.
Prije nekoliko dana je predsjednik SP-a Goran Selak, koji je koalicioni partner SNSD-a i ministar pravde RS-a, rekao da Milorad Dodik ima pravo kandidovati se za funkciju u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Sada njegove tvrdnje ponavlja i SNSD-ov pravnik Ljubiša Mitrović.
“Iz sadržaja presude Suda BiH proizlazi da Milorad Dodik može biti kandidat za sve javne funkcije osim za funkciju predsjednika Republike Srpske, jer je upravo ta zabrana izričito navedena u izreci presude”, kazao je on.
Međutim, zvuči nevjerovatno da profesor upravo krivičnog prava ne zna da se pravne posljedice razlikuju od mjere sigurnosti te da one nastupaju po sili zakona i ne moraju biti sadržane u presudi. Upravo suprotno, Mitrović tvrdi da je presuda morala precizno sadržavati koje pravne posljedice obuhvata i da je to u vezi sa mjerama sigurnosti.
“Iz famoznog člana 203a Krivičnog zakona BiH proizlazi da se mjera sigurnosti može izreći u općem zakonskom rasponu, odnosno za ovo krivično djelo nije propisan poseban raspon mjere koji bi bio primjeren društvenoj opasnosti djela, a koja je prvenstveno određena propisanom vrstom i rasponom kazne. Time se mjera čini neizvjesnom, a sama odredba arbitrarnom i potencijalno suprotnom Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima”, naveo je Mitrović.
No, Sud BiH je u dopisu Centralnoj izbornoj komisiji BiH od prošle godine, kao i dopisu sudskom registru u Banjoj Luci, pojasnio na koji način nastupaju pravne posljedice i na šta se sve odnose. Kazali su da Milorad Dodik ne smije biti kandidat ni za jednu javnu funkciju, a tumačenje suda govori da čak ne smije biti ni predsjednik SNSD-a, ali se banjalučki sud oglušio na upute suda.
Mitrović, međutim, tvrdi i da postoji dodatni problem jer presuda “odstupa od uobičajene nomotehnike u krivičnom zakonodavstvu”.
“To samo po sebi nije zabranjeno, ali otvara ozbiljna ustavnopravna pitanja. Postavlja se pitanje zbog čega upravo za ovo krivično djelo nastupaju sve pravne posljedice osude, dok to nije slučaj ni kod pojedinih znatno težih krivičnih djela”, rekao je Mitrović.
Ovo preispitivanje same presude i posljedica presude u skladu je sa širim naporima SNSD-a da u potpunosti budu ukinute odluke visokog predstavnika, čime bi bila ukinuta i njegova presuda. Dodiku je ovo nužno potrebno s obzirom na to da je onemogućen da aktivno učestvuje u političkom životu što će mu, pogotovo s vremenom, donijeti sve manji utjecaj.
Zbog toga njegovi pravnici izmišljaju pravne probleme u samoj presudi i na taj način pokušavaju relativizirati stvarnost te staviti ovo pitanje na sto za pregovore.
Prethodni mjesec su iz SNSD-a uporno insistirali na tome da će novi visoki predstavnik poništiti odluke Christiana Schmidta. Formalno gledano, novi visoki predstavnik to može uraditi jer ima Bonska ovlaštenja, ali političke okolnosti i posljedice do kojih bi dovelo, ukidanje starih odluka čini malo vjerovatnim potezom.
