Biljke koje su ljeto provele na terasi obično se unose u stan tek kada zahladi. Baštovani kažu da je to prekasno. Dani su još topli, ali noći postaju hladne, a upravo te noći ostavljaju oštećenja koja se vide tek sedmicama kasnije.
Problem je u razlici između dana i noći.
Još savjeta za biljke
Zašto se biljka kupljena u cvjećari često osuši za mjesec dana
I tu se šteta napravi u prvim danima, a vidi tek kasnije — najčešće presađivanjem koje se uradi prerano.
Pročitajte →
U augustu i septembru popodne još može biti trideset stepeni, dok noćna temperatura padne na desetak.
Za tropske biljke, a to je većina onoga što držimo u stanu, ta razlika je stres. One dolaze iz krajeva gdje se temperatura kroz dan mijenja mnogo manje.
Najosjetljiviji su fikus, dracena i palme. Kod njih se oštećenja pokažu na listovima, i to obično tek nakon što ih unesete unutra, pa se uzrok pripiše nečem drugom.
Zašto se ne unose odjednom
Unošenje u stan također je promjena koju biljka osjeti.
Napolju je svjetlost višestruko jača nego u zatvorenom prostoru, i to i po oblačnom danu.
Ako biljka iz punog svjetla naglo dođe u sobu, dio listova koji su bili prilagođeni jakoj svjetlosti postane nepotreban, pa ih biljka odbaci.
Zato se unose postepeno. Najprije na natkriveno mjesto, pa u stan, i to uz sam prozor.
U stanu ih treba držati što bliže prozoru, ali dalje od radijatora, peći i drugih izvora toplote, jer suh i topao zrak isušuje listove.
Zalijevanje koje se mora smanjiti
Ovo je greška koja najčešće ubije biljku, i to iz najboljih namjera.
Kada svjetlosti bude manje, biljka usporava rast i ulazi u razdoblje mirovanja.
Tada joj treba znatno manje vode nego ljeti, jer je ne troši.
Ako se nastavi zalijevati istim ritmom, voda ostaje u zemlji, korijen ostaje bez zraka i počne truliti. Trulež korijena je najčešći uzrok propadanja sobnih biljaka.
Preporuka je da se zalijeva rjeđe, ali temeljitije, umjesto malo svaki dan.
Uz to se često pravi i druga greška: ljudi pojačaju zalijevanje jer im se zrak u stanu čini suhim. Suh zrak se ne rješava vodom u zemlji.
Prašina koja oduzima svjetlost
Postoji i sitnica koja ima veći učinak nego što izgleda.
Na listovima se tokom ljeta nakupi prašina.
Taj sloj smanjuje količinu svjetlosti koja dolazi do lista, upravo u periodu kada je svjetlosti ionako sve manje.
Zato se listovi prebrišu vlažnom krpom prije nego što biljka uđe u zimu.
Presađivanje koje se ne radi zimi
Oko presađivanja postoji nesporazum.
Većina sobnih biljaka se ne presađuje tokom kasne jeseni i zime, jer tada miruju i ne mogu se oporaviti od stresa.
Ono što jeste dobro razdoblje je početak jeseni, dakle septembar i prva polovina oktobra.
Razlog je što je tada zrak već hladniji, ali je zemlja još topla od ljeta. To znači da biljka ne troši energiju na borbu s vrućinom, a korijen ima uslove da raste.
Ako se presađivanje ipak mora obaviti kasnije, koristi se potpuno nova zemlja i saksija tek nešto veća od dosadašnje.
Jedan detalj olakšava cijeli postupak: biljku treba dobro zaliti dan ranije. Vlažna zemlja drži korijen na okupu i ne raspada se, pa je stres manji.
Prihrana koja se mijenja, a ne prekida
I posljednja stvar koja se često previdi.
Gnojivo koje se koristi ljeti obično ima više azota, jer azot tjera rast lista.
U ovom periodu to više nije ono što biljci treba. Umjesto rasta, njoj sada trebaju jači korijen i otpornost.
Zato se prelazi na prihranu s manje azota, a više fosfora i kalija.
Prihranu treba potpuno prekinuti kada biljka uđe u puno mirovanje, jer hranjive tvari koje ne može iskoristiti ostaju u zemlji i s vremenom joj škode.
Pratite nas na društvenim mrežama
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare