Odgovarajući na upit portala Klix.ba, Udruženje banaka Bosne i Hercegovine i Federalna agencija za bankarstvo (FBA) iznijeli su svoje stavove o ovoj inicijativi, osvrnuvši se na inflaciju, promjene na tržištu, gotovinske kredite te šire ekonomske i finansijske efekte.
Stav bankarskog sektora
Iz Udruženja banaka istakli su da cilj inicijative nije bio pogodovanje bankama, već prilagođavanje propisa novim ekonomskim okolnostima i potrebama građana.
Limit od 50.000 KM postavljen je u vrijeme kada su ekonomski pokazatelji bili znatno drugačiji. U međuvremenu su porasle cijene roba i usluga, ali i prosječne i minimalne plate, pa su se promijenile i finansijske potrebe stanovništva. Zbog toga iznos od 50.000 KM danas nema istu realnu vrijednost i kupovnu moć kao nekada.
Banke su naglasile da ne zagovaraju nekontrolisano zaduživanje građana, niti traže ublažavanje kriterija za odobravanje kredita. Svako eventualno povećanje limita moralo bi pratiti odgovorno procjenjivanje kreditne sposobnosti svakog klijenta.
Kao važan argument, bankari su naveli da su u proteklom periodu pokazali visok nivo odgovornosti pri upravljanju rizikom, što je potvrdila i izuzetno niska stopa nenaplativih kredita.
Dodali su da razumiju oprez regulatora i njegovu obavezu da štiti stabilnost finansijskog sistema, depozite i korisnike usluga. Cilj banaka nije bio snižavanje tih standarda, već otvaranje dijaloga kako bi se pronašlo najbolje rješenje za građane, uz očuvanje stabilnosti i odgovornog poslovanja.
Prijedlog limita od 70.000 KM, utjecaj inflacije i pad kupovne moći
Na pitanje o tome na koji iznos bi limit trebalo povećati, iz Udruženja banaka odgovorili su da ne treba unaprijed fiksirati iznos.
Konačnu granicu trebalo bi utvrditi na osnovu ekonomskih pokazatelja, kretanja plata i cijena te nivoa ukupne zaduženosti i kreditnog rizika. Iznos od 70.000 KM vide kao razumnu polaznu tačku za razgovore s nadležnim institucijama.
Smatraju da bi regulatorni okvir trebalo posmatrati dinamički. Naime, ako se kreditna aktivnost i rizik redovno prate, onda bi i maksimalni iznosi kredita trebali biti predmet povremenih provjera, umjesto da su godinama isti.
Govoreći o inflaciji, iz Udruženja banaka izdvojili su podatke Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine prema kojima je potrošački indeks u junu 2026. godine iznosio 136,1 u odnosu na baznu 2015. godinu. To je značilo da su cijene u prosjeku porasle za 36 posto.
Pojednostavljeno, da bi se sačuvala kupovna moć koju je 50.000 KM imalo 2015. godine, taj limit bi danas morao iznositi 68.000 KM.
S druge strane, današnjih 50.000 KM je 2015. godine realno vrijedilo 36.700 KM. Zbog toga u Udruženju banaka povećanje limita na 70.000 KM ne vidje kao dramatično širenje mogućnosti zaduživanja, već kao neophodno usklađivanje s padom vrijednosti novca.
Upravljanje rizikom i model održive zaduženosti klijenta
Na pitanje o garancijama da veći limit neće izazvati talas nenaplativih kredita, iz Udruženja su odgovorili da je rizik sastavni dio poslovanja, ali da banke u Bosni i Hercegovini primjenjuju provjerene i razvijene metodologije. Zahvaljujući tome, domaće tržište se svrstalo među ona, kako tvrde, s najnižom stopom neredovnih platiša u regiji i šire.
Kreditna sposobnost procjenjuje se na osnovu prihoda, postojećih obaveza, urednosti otplate i podataka iz Centralnog registra kredita (CRK).
Banke predložu da se težište razgovora dugoročno pomjeri s pitanja koliki je maksimalni kredit koji neko može dobiti, na pitanje kolika je maksimalna održiva zaduženost konkretnog klijenta.
Umjesto istog fiksnog limita za sve, prostor za zaduživanje primarno bi se određivao prema individualnim prihodima i profilu rizika klijenta. Takav pristup ne bi predstavljao ublažavanje pravila, već, kako uvjeravaju, preciznije upravljanje rizikom.
Zašto su gotovinski krediti zamijenili klasične potrošačke kredite
Objašnjavajući zašto su klasični potrošački krediti (gdje banka novac uplaćuje direktno npr. autosalonu) gotovo nestali u korist gotovinskih kredita, iz Udruženja su istakli da je to bio odgovor na potrebe samih klijenata.
Građanima odgovara fleksibilnost u raspolaganju novcem, posebno kada je kupovina uključivala više različitih troškova ili kada su željeli sami izabrati trgovca i trenutak kupovine.
Naglasili su da izraz nenamjenski kredit nije značio da banka daje novac bez utvrđivanja svrhe ili procjene rizika. Riječ je bila o kreditu koji je imao svoju ekonomsku svrhu (renoviranje, opremanje doma, liječenje, školovanje ili refinansiranje), a banka je prije odobrenja vršila detaljne provjere.
Banke su odbacile tvrdnje da su na ovaj način izbjegavale provjeru računa i ugovora s trgovcima radi lakše zarade, napomenuvši da je loše odobren kredit predstavljao rizik za njih same bez obzira na to kome je novac uplaćen.
Stav Agencije za bankarstvo
Iz Federalne agencije za bankarstvo (FBA) za Klix.ba naveli su da uvažavaju stavove banaka i promjene na tržištu, uključujući rast cijena, prihoda i digitalizaciju uslova poslovanja. Ipak, istakli su da svaku inicijativu moraju posmatrati kroz širu sliku finansijske i makroekonomske stabilnosti.
Paralelno s primjenom novog regulatornog okvira u 2026. godini, FBA je pojačala prikupljanje i analizu podataka o zaduženosti građana te o sigurnosti i naplativosti plasiranih kredita.
Ukazali su da su ključni pokazatelji trenutno stabilni i da potvrđuju dobre rezultate dosadašnjeg rada. Međutim, rizici rasta zaduženosti i dalje zahtijevaju oprez i mjere dugoročne stabilnosti sistema.
Dosadašnje iskustvo pokazalo je da je kreditiranje zadržalo stabilan rast i uz postojeća ograničenja. To je ukazivalo na to da važećim okvirom nije, kako su konstatovali, onemogućeno bankama da odgovore na potrebe građana, niti je zaustavljen razvoj kreditnog tržišta.
Utjecaj potrošačkog kreditiranja na uvoz i vanjski deficit
Iz FBA su ukazali da rast potrošačkog kreditiranja u Bosni i Hercegovini nema iste makroekonomske efekte kao u razvijenim ekonomijama. U državama s jakom domaćom proizvodnjom, potrošnja finansirana kreditima podstiče rast bruto domaćeg proizvoda (BDP).
U Bosni i Hercegovini, međutim, značajan dio potrošnje otpada na uvoznu robu. Zbog toga bi povećanje potrošačkih kredita moglo dovesti do, kako su upozorili iz FBA, većeg uvoza i vanjskotrgovinskog deficita, umjesto jačanja domaće privrede.
Zato u FBA svako povećanje prostora za zaduživanje posmatraju i kroz šire ekonomske posljedice, procjenjujući da li se njime podstiče održiv rast ili prvenstveno uvoz.
Rizici gotovinskih kredita i otpornost na vanjske šokove
Dodatni razlog za oprez leži u tome da najveći dio kredita stanovništvu otpada upravo na nenamjenske gotovinske kredite. Takvim kreditima kratkoročno se povećava potrošnja, ali se dugoročno opterećuju kućni budžeti.
U stabilnim ekonomskim uslovima taj rizik je manji, dok u slučaju kriznih poremećaja može brzo dovesti do pada dohotka i zaposlenosti, uz otežanu otplatu duga.
Iz FBA su upozorili da bi istovremeni rast dugova građana, prevelika usmjerenost banaka na potrošačke kredite i eventualni pad plata mogli ugroziti bankarski sistem u slučaju nove ekonomske krize.
Iskustva iz pandemije koronavirusa i nedavnih geopolitičkih kriza pokazala su da se vanjski šokovi brzo prenose na domaću ekonomiju, zbog čega regulatorne institucije moraju voditi računa o otpornosti sistema na buduće poremećaje.
Regulatorni prioriteti i nastavak saradnje
U Federalnoj agenciji za bankarstvo smatraju da povećanje limita nenamjenskih potrošačkih kredita ne treba posmatrati kao glavni instrument za podsticanje ekonomije.
Sam rast potrošačkog kreditiranja nije, kako su istakli, cilj ekonomske politike, niti nužno vodi dugoročnom razvoju. Zadatak FBA je balansiranje između potreba građana i stabilnosti sistema, tako da se povećanjem kreditiranja primarno podržava investiranje i privredni razvoj.
Poručili su da će prijedlog banaka nastaviti analizirati u saradnji s bankarskim sektorom, ali i s Agencijom za bankarstvo Republike Srpske te Centralnom bankom Bosne i Hercegovine, kako bi pravila ostala ujednačena na nivou cijele države.
Svaka izmjena mora biti zasnovana na, kako su zaključili u FBA, detaljnoj procjeni koristi i rizika, pri čemu to što postoji prostor za kreditni rast ne može biti jedini razlog povećanja limita nenamjenskih potrošačkih kredita.
