Šta to može značiti za BiH?

Govoreći o pokrajinskim izborima u Berlinu, na kojima je značajan broj mladih podržao Ljevicu, Smajić smatra da takav rezultat ne mora značiti da mladi postaju politički radikalniji.

Prema njegovom mišljenju, prije se radi o tome da mlađe generacije političke opcije biraju drugačije od starijih i da su manje vezane za jednu stranku.

“Primjer Berlina prije svega pokazuje da mladi ne glasaju nužno radikalnije, nego drugačije od starijih generacija. Oni su manje vezani za jednu stranku i češće biraju prema temama koje ih direktno pogađaju. Dakle, nema te nekakve tradicije”, kaže Smajić.

U Berlinu su, navodi, među ključnim pitanjima bile visoke kirije, stanovanje, obrazovanje i troškovi života.

“To su one tipične životne teme i zato je veliki broj mladih glasao za Ljevicu”, dodaje.

Međutim, upozorava da politički izbor mladih nije isti u svim dijelovima Njemačke.

U Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, prema njegovim riječima, najviše mladih glasalo je za desno populistički AfD.

“Isti uzrast ne znači isti politički izbor”, ističe Smajić.

Jedna od važnih razlika između mlađih i starijih birača, prema njegovoj ocjeni, jeste odnos prema historijskom naslijeđu političkih stranaka.

“Mladi nemaju ista historijska opterećenja kao starije generacije. Njima je često manje važno kako se neka stranka doživljavala prije nekoliko decenija, a više šta danas nudi kao odgovor na probleme koji ih direktno pogađaju”, kaže Smajić.

Zbog toga se, dodaje, mladi lakše odlučuju za promjenu političke opcije.

“Nisu toliko vezani za tradicionalne političke podjele i to znači da njihov glas može mnogo više zavisiti od aktuelne kampanje i od toga ko uspije ponuditi konkretna rješenja”, smatra Smajić.

Smajić naglašava da se njemački politički model ne može jednostavno preslikati na Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, smatra da primjer Njemačke pokazuje koliko mladi mogu biti važan politički faktor ukoliko izađu na izbore.

“Njemački primjer se ne može jednostavno preslikati na Bosnu i Hercegovinu, ali pokazuje da mladi zaista mogu biti važan politički faktor ako, prije svega, izađu na izbore”, kaže.

Ključno pitanje, prema njegovom mišljenju, jeste osjećaju li se mladi uopće politički zastupljeno i govore li političke stranke o problemima koji direktno određuju njihov svakodnevni život.

Među tim pitanjima navodi obrazovanje, stanovanje, odlazak mladih i životni standard.

“Važno je da li se mladi osjećaju dovoljno zastupljenim i govore li političke stranke uopće o problemima koji ih najviše pogađaju ili se samo bave temama kojima su se bavile proteklih nekoliko decenija”, kaže Smajić.

Ako tradicionalne političke opcije ne budu ponudile uvjerljive odgovore, smatra da bi mladi mogli početi tražiti druge alternative.

“Ključno će biti koje će teme za njih biti presudne, posebno obrazovanje, stanovanje, odlazak mladih, životni standard ili osjećaj da ih političke stranke uopće čuju. Ako stranke ne ponude uvjerljive odgovore na ta pitanja, mladi bi mogli tražiti alternative izvan tradicionalnih političkih opcija, kao što smo vidjeli u Berlinu”, ističe Smajić.

Druga tema razgovora bila je bosanskohercegovačka dijaspora u Njemačkoj i mogućnost da njeni poslovni kontakti, znanje i iskustvo budu pretvoreni u konkretnu korist za Bosnu i Hercegovinu.

Smajić je govorio o skupu u Mannheimu, na kojem su razgovarali stručnjaci, privrednici i predstavnici institucija.

Njegov utisak je da ovakvi događaji mogu biti važan početak, ali da nisu dovoljni ukoliko nakon njih ne uslijede konkretni programi i saradnja.

“Moj lični dojam je da ovakvi susreti mogu biti jedan važan početak, ali sami po sebi zaista nisu dovoljni”, kaže Smajić.

Prema njegovim riječima, među ljudima porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive u Njemačkoj postoji velika želja da svojim znanjem, iskustvom i poslovnim vezama doprinesu zemlji iz koje dolaze.

“Potencijal je zaista veliki, od mentorstva i povezivanja kompanija do ulaganja i novih projekata”, dodaje.

Međutim, za konkretne rezultate potrebno je više od povremenih susreta.

“Da bi iz razgovora nastala konkretna saradnja, potrebni su bolja organizacija, jasni programi i veće uključivanje institucija u Bosni i Hercegovini”, ističe Smajić.

Učesnici skupa također su govorili o želji dijaspore da ostane povezana s Bosnom i Hercegovinom.

Jedna od poruka sa skupa bila je da se ljudi koji žive u inostranstvu i dalje osjećaju Bosancima i Hercegovcima i žele biti dio pozitivnih procesa u zemlji.

Ukazano je i na potrebu da se potencijal dijaspore ne posmatra samo kroz novčane doznake, nego i kroz znanje, iskustvo i poslovne kontakte.

Istaknuta je i potreba za boljim međusobnim razumijevanjem ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini i onih koji su godinama u inostranstvu.

“Ljudi koji žive vani dug niz godina i oni koji su ostali pripadaju jednoj matici. Međutim, ponekad se ne razumijemo na osnovnim stvarima, tako da je naša misija da spajamo te ljude i uklanjamo prepreke koje postoje među ljudima kako bi djelovali kao jedno tijelo”, poručeno je tokom skupa.

Smajić zaključuje da interes i kontakti postoje, ali da će stvarni rezultat biti vidljiv tek ako saradnja bude nastavljena i nakon ovakvih događaja.

“Kontakti postoje, interes također postoji, ali pravi rezultat će se vidjeti tek ako se ta poznanstva nastave razvijati i nakon ovakvih skupova. Upravo tu je najveća vrijednost ovakvih susreta”, kaže Smajić.

Najavio je i nove događaje bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj.

Polovinom oktobra u Stuttgartu bi, prema njegovim riječima, trebao biti tradicionalno održan susret uspješnih Bosanaca i Hercegovaca u okviru projekta “U tuđoj javnosti” Osmana Džihe.

Krajem novembra u Kölnu je najavljen poslovni forum, kao i treći kongres bosanskohercegovačkih ljekara u Saveznoj Republici Njemačkoj.

“Veliki interes za Bosnu i Hercegovinu, ali i aktivnosti dijaspore da pomognu Bosni i Hercegovini, itekako postoje”, ističe Smajić.

Govoreći o političkim promjenama u Njemačkoj nakon izbornih poraza CDU-a i jačanja AfD-a, Smajić kaže da se politički pritisak na kancelara Friedricha Merza povećava.

Prema onome što se može čuti od njemačkih analitičara, stručnjaka i komentatora, slabija politička pozicija kancelara mogla bi imati posljedice i izvan granica Njemačke.

“Berlin ima veoma važnu ulogu u Evropskoj uniji i što je kancelar politički slabiji kod kuće, teže mu je u Bruxellesu okupljati druge države oko njemačkih prijedloga i preuzeti vodeću ulogu koju Njemačka već ima u Evropskoj uniji”, kaže Smajić.

Posebno važnim smatra pitanje budućeg budžeta Evropske unije.

Prema njegovim riječima, Merz traži da prijedlog Evropske komisije bude smanjen za nekoliko stotina milijardi eura, a protivi se i novom zajedničkom zaduživanju.

“Analitičari smatraju da bi mu nakon izbornih poraza CDU-a i jačanja desno populističkog AfD-a moglo biti teže da za takav stav dobije podršku drugih članica Evropske unije”, navodi Smajić.

Istovremeno, njemačka vlada mogla bi unutrašnji politički pritisak koristiti i kao argument protiv prihvatanja većih troškova u pojedinim evropskim projektima.

Jedno od pitanja jeste i mogući utjecaj političkih problema u Njemačkoj na daljnju podršku Ukrajini.

Smajić podsjeća da je Njemačka jedan od najvažnijih evropskih saveznika Kijeva, posebno kada je riječ o finansijskoj pomoći.

Merz je, prema njegovim riječima, posljednjih mjeseci pokušavao imati aktivnu ulogu u evropskoj podršci Ukrajini.

“Ako politički oslabi, partneri u Bruxellesu mogli bi se pitati koliko će Berlin i ubuduće moći pouzdano ispunjavati svoja obećanja”, kaže Smajić.

Ipak, trenutno nema naznaka o promjeni njemačke politike prema Ukrajini.

“Zasad nema naznaka da će Njemačka promijeniti kurs prema Ukrajini, ali politički slabiji kancelar može imati manje prostora za velike evropske inicijative i teže praviti kompromise”, ističe.

Njemačka u novu sezonu grijanja ulazi i sa slabije popunjenim skladištima gasa nego prethodnih godina.

Smajić kaže da je riječ o temi koja trenutno privlači veliku pažnju u njemačkoj javnosti.

Njegova procjena, na osnovu stavova nadležnih institucija i stručnjaka, jeste da trenutno nema razloga za paniku.

“Generalno rečeno, ako se sve sagleda, zasad nema razloga za paniku. Njemačka skladišta jesu slabije popunjena nego prethodnih godina, ali nadležne institucije i većina stručnjaka smatraju da je snabdijevanje trenutno stabilno”, kaže Smajić.

Prema podacima koje je iznio, skladišta su popunjena s oko 57 posto kapaciteta.

Međutim, gas se i tokom zime nastavlja uvoziti preko gasovoda i LNG terminala.

Važno je, dodaje, i to što je Njemačka danas manje zavisna od jednog izvora snabdijevanja nego prije nekoliko godina.

“Njemačka danas ima više različitih izvora snabdijevanja i više nije toliko zavisna od jednog dobavljača. Nakon ulaganja u terminale i nove pravce uvoza, sistem je otporniji nego prije četiri godine”, objašnjava Smajić.

Prema njegovim riječima, savezna vlada i nadležne institucije trenutno procjenjuju da je rizik od problema u snabdijevanju nizak.

Situacija, međutim, nije bez rizika.

Ako se skladišta nastave puniti sadašnjim tempom, početkom novembra mogla bi biti popunjena sa približno 65 posto, što je manje od poželjnog nivoa pred zimu.

Najveća neizvjesnost ipak se odnosi na cijene.

“Cijene su već porasle, ali sa hladnijim vremenom i većom potrošnjom mogu dodatno rasti, što se također očekuje”, kaže Smajić.

Poseban problem predstavljala bi vrlo hladna zima ili poremećaji u uvozu.

“U tom slučaju Njemačka bi morala kupovati dodatne količine na tržištu, što bi moglo biti znatno skuplje”, dodaje.

Fizička nestašica gasa trenutno se ne očekuje, ali bi građani mogli osjetiti više troškove.

“Trenutno se ne očekuje fizička nestašica gasa, ali bi potrošači ove zime mogli osjetiti više cijene. Koliko će one zaista rasti zavisit će prije svega od vremena, potrošnje, uvoza i kretanja cijena na evropskom, ali i svjetskom tržištu”, zaključuje Smajić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad