Bez hrane, vode, lijekova i električne energije, zarobljeni civili pokušavaju pobjeći preko minskih polja, dok ukrajinski zvaničnici i volonteri upozoravaju da ih ruske snage koriste kao ljudski štit.
“Jedna cvekla, pet krompira, luk, tikvica, paradajz i malo ječma: Kuhamo svoj zadnji boršč”, napisao je jedan od stanovnika okupiranog grada Oleški u poruci upućenoj ukrajinskoj gradskoj upravi koja djeluje s oslobođene teritorije. Druga potresna poruka oslikava još težu realnost: “Jedemo jednom dnevno. Ove jeseni ćemo sigurno umrijeti. Svakim danom sam sve slabija.”
Ova svjedočanstva predstavljaju rijetke izvore informacija o uslovima u gradu koji su ruske snage zauzele na samom početku invazije u februaru 2022. godine. Oleški su krajem iste godine postali prva linija fronta, nakon što je ukrajinska vojska oslobodila Herson, regionalno središte udaljeno manje od 10 kilometara na drugoj obali Dnjepra, piše Radio Slobodna Evropa (RFE/RL).
Grad u ruševinama i pod stalnom prijetnjom dronova
Oleški su danas grad u ruševinama okružen minskim poljima, u kojem su preostali mještani potpuno odsječeni od vanjskog svijeta. Prema riječima mještana, grad pod stalnim napadima dronova i požarima izgleda “kao iz horor filma”.
Ukrajinski zvaničnici i volonteri ističu da su stanovnici Oleškija postali taoci ruskih vojnih ciljeva. Moskva ih, kako navode, koristi kao ljudski štit za odbranu svojih utvrđenja na okupiranom jugu Ukrajine, regiji koju je Vladimir Putin 2022. godine nelegalno proglasio ruskom teritorijom.
Volonterka Irina-Ester Vratareva, glasnogovornica ukrajinske organizacije Humanity, opisuje situaciju kao “pravi pakao”. Grad je nekada brojao oko 24.000 stanovnika, ali se taj broj drastično smanjio, posebno nakon uništenja brane Kahovka 2023. godine, kada je grad bio gotovo potpuno potopljen. Prema ukrajinskim procjenama, tada je poginulo najmanje 500 ljudi, dok se hiljade vode kao nestale.
Krajem septembra u Oleškiju je ostalo manje od 2.000 ljudi, među kojima je i pedesetak djece. Većina je ostala bez domova, imovine i dokumenata, a nemaju mogućnost legalnog statusa niti bijega u Rusiju.
Preživljavanje na kišnici i hvatanje golubova
“Glad je tolika da čovjek u najboljem slučaju pojede malo bistre supe i nekoliko kašika kaše dnevno, ako mu je išta ostalo”, navodi Vratareva. Zalihe hrane bi, prema procjenama mještana, mogle u potpunosti nestati tokom oktobra. Grad je ostao bez medicinske pomoći, novca i vatrogasnih službi, a pojedini mještani u potpunom očaju rizikuju život bježeći preko minskih polja.
Ukrajinske vlasti navode da je posljednja pošiljka zaliha s ruske strane stigla prije otprilike četiri mjeseca. Tetjana Hasanenko, načelnica vojne uprave Oleškija, potvrdila je da su zabilježeni slučajevi u kojima su ljudi od gladi jeli pse. U ranijim izvještajima opisani su i jezivi prizori napuštenih životinja koje se na ulicama hrane tijelima preminulih.
Ukrajinska novinarka Marija Semenčenko, koja je odrasla u ovom gradu, ističe da su njeni rođaci sakupljali kišnicu i otapali snijeg kako bi imali vodu za osnovne potrebe, dodajući da su zabilježeni i slučajevi gdje su ljudi lovili fazane i golubove kako bi preživjeli.
Sa približavanjem nove zime, uslovi se dodatno pogoršavaju. Prošle zime starije osobe su se smrzavale u domovima gdje je temperatura padala na svega 3 stepena Celzijusa. Lokalna bolnica i dalje radi bez struje i goriva za agregate, dok se bolnički podrum koristi kao improvizovana mrtvačnica za čuvanje tijela preminulih.
Opstrukcija pomoći i blokada evakuacije
Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinec ističe da Kijev od proljeća pokušava uspostaviti humanitarni koridor, ali Moskva to uporno odbija. Za hitnu evakuaciju trenutno je prijavljeno najmanje 358 osoba. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga pozvao je Rusiju pred Općom skupštinom UN-a da omogući prolaz humanitarnim konvojima i spasi preostale civile.
S druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da postoje problemi s dostavom hrane i lijekova, ali je za to optužio ukrajinske snage i granatiranje opskrbnih ruta.
Međutim, ukrajinski zvaničnici tvrde da ruska vojska namjerno blokira pomoć i vrši represiju nad stanovništvom. Načelnik vojne uprave Hersonske oblasti Oleksandr Prokudin naveo je da su ruske snage privodile i pretučivale ljude koji su primili hranu, uz zabilježene slučajeve seksualnog nasilja nad primaocima pomoći.
Pokušaji dostave hrane teškim ukrajinskim dronom često propadaju jer ih ruske snage obaraju. Volonteri ističu da dostava hrane samo “produžava agoniju” i da je jedino pravo rješenje hitna evakuacija civila iz grada koji je postao jedna od najtežih humanitarnih zamki rata.
