Mrkva sadrži biljne pigmente karotenoide, posebno beta-karoten, alfa-karoten i lutein. Budući da tijelo ne može odjednom pretvoriti sve unesene karotenoide u vitamin A, višak se može nakupljati u površinskim slojevima kože, prenosi Daily Mail.
Istraživanje Univerziteta St. Andrews objavljeno u PLoS ONE pokazalo je da i umjereno povećanje unosa voća i povrća može dovesti do primjetnih promjena boje kože za šest sedmica. Istraživači su naveli da promjene nastaju zbog apsorpcije karotenoida, a ne zbog proizvodnje melanina.
Julia Zumpano, registrirana dijetetičarka iz Cleveland Clinic u Ohiju, rekla je:
“‘Karotenoidni sjaj’ je stvarna promjena boje kože uzrokovana uglavnom karotenoidima iz prehrane koji se nakupljaju u koži”.
Dodala je da se pigmenti posebno nakupljaju u epidermisu i površinskim slojevima kože, što koži može dati blago zlatno-žuti izgled.
Prema kliničkim ispitivanjima objavljenim 2023. godine u Journal of Nutrition, kod većine odraslih vidljive promjene zahtijevaju dosljedan dnevni unos tokom četiri do osam sedmica. Zumpano navodi da raspon od 5 do 15 miligrama karotenoida dnevno u tom periodu može dati suptilan efekat, što približno odgovara jednoj do tri srednje mrkve dnevno.
Gabrielle Judd, registrirana dijetetičarka iz Johns Hopkins Medicine u Baltimoreu, upozorila je da se efekti mogu pojaviti brže i pri manjim dozama kod osoba sa stanjima koja utječu na preradu beta-karotena, poput bolesti jetre, dijabetesa, hipotireoze ili anoreksije.
Za razliku od sunčanja i solarija, koji kožu izlažu ultraljubičastom zračenju i mogu povećati rizik od melanoma i drugih karcinoma kože, karotenoidi djeluju kao antioksidansi. Ipak, pretjeran unos beta-karotena može izazvati karotenemiju, benigno stanje u kojem koža poprima narandžastu nijansu, najčešće na dlanovima i petama. Stručnjaci zato preporučuju umjerenost i raznovrsnu ishranu, uključujući batat, bundevu, mango, špinat i kelj.
