Mia Perumal, 19-godišnja studentica Univerziteta u Cardiffu koja se oporavila od poremećaja u ishrani, strahuje da bi razvoj ove tehnologije mogao mladima dodatno otežati suočavanje s nerealnim standardima ljepote.
Mia kaže da su joj algoritmi društvenih mreža već sa 12 godina prikazivali sadržaj koji je negativno utjecao na njen odnos prema tijelu. Danas primjećuje sve više izrazito mršavih i “savršenih” AI-generisanih likova, ispod kojih djevojčice ostavljaju komentare poput: “Tijelo iz snova, objavi plan vježbanja, želim ovako izgledati.”
“Lako je reći da je to samo AI i da nije stvarno, ali kod poremećaja u ishrani razum ne pomaže”, kazala je Mia, pozivajući mlade da budu oprezni i preispituju sadržaj koji gledaju.
Sličnu zabrinutost ima i 41-godišnja Kelly Watts, koja strahuje da bi njen 11-godišnji sin Oscar svoje tijelo mogao početi uspoređivati s fotografijama “savršenih ljudi” koje stvara umjetna inteligencija.
Watts, koja radi u marketingu, kaže da AI-generisane fotografije sve češće susreće u poslovnom sadržaju, često bez jasne oznake da nisu stvarne.
“U početku nisam shvatala da je to AI, ali što ih više gledate, to više primjećujete detalje. Sada to viđam redovno”, rekla je.
Iako njen sin zasad nema zabrinutosti zbog izgleda, Watts strahuje da bi AI mogao dodatno pojačati pritisak kojem su djeca već izložena zbog idealiziranih tijela sportista i poznatih osoba.
“Posebno će djeca početi razmišljati mogu li ikada dosegnuti tu nivo. To stvara ogroman pritisak koji im nije potreban. Niko i ništa nije savršeno. Ne želim da odrasta misleći da mora biti savršen”, kazala je.
AI može pojačati standarde ljepote
Phillippa Diedrichs, profesorica psihologije u Centru za istraživanje izgleda pri Univerzitetu Zapadna Engleska u Bristolu, objašnjava da se ljudi prirodno uspoređuju s drugima, ali problem nastaje kada su uzori nerealni.
“Kada se poredimo s veoma uskim standardom ljepote, mnogi od nas neće moći ispuniti te ideale”, kazala je Diedrichs.
Prema njenim riječima, digitalno kreirane fotografije mogu dodatno pojačati taj problem jer osobe koje vidimo na njima zapravo ne postoje. AI pritom može reproducirati tradicionalne standarde ljepote ako nije usmjeren na raznolike i realistične prikaze ljudi.
“To znači da će, primjerice, osobe druge boje kože ili ljudi sa zanimljivim i specifičnim crtama lica biti izostavljeni”, objasnila je.
Ipak, Diedrichs smatra da AI može imati i pozitivnu ulogu ako se koristi za prikazivanje različitih tijela, izgleda i karakteristika.
Sve teže prepoznati AI sadržaj
AI-generisane fotografije sve je teže razlikovati od stvarnih. Ipak, određeni detalji, poput teksture kože, očiju, kose ili nedostatka pora i drugih nepravilnosti, još mogu biti pokazatelji da fotografija nije stvarna.
Diedrichs upozorava da svijest o tome da je neka fotografija generisana pomoću AI-ja ne znači nužno da se osoba neće poželjeti tako izgledati. Zbog toga savjetuje da korisnici obrate pažnju na to kako se osjećaju nakon gledanja određenog sadržaja.
Ako fotografije stvaraju osjećaj da nismo dovoljno lijepi ili da nam nešto nedostaje, to može biti znak da je vrijeme da se od takvog sadržaja udaljimo.
AI ulazi i u modu
AI modeli i takozvani digitalni blizanci, odnosno virtuelne verzije stvarnih modela, sve su prisutniji i u modnoj industriji. Kompanije poput Balmaina, Levi’sa i H&M-a već su eksperimentirale s ovom tehnologijom.
Istraživačice Zoe Lee i Hannah Marriott s Cardiff Business School utvrdile su da potrošači često negativno reaguju kada saznaju da osoba na fotografiji nije stvarna. Mnogi su naveli da bi radije vidjeli manji broj stvarnih ljudi nego veliki broj AI modela, jer umjetna inteligencija ne može prenijeti njihova stvarna životna iskustva.
Sve veća prisutnost AI modela tako otvara pitanje kako će ova tehnologija utjecati na doživljaj vlastitog izgleda, posebno među djecom i mladima.
