Prema pisanju američkog portala Axios, Trump je tokom razgovora oštro reagovao na izraelske prijetnje da će nastaviti zračne udare na južna predgrađa Bejruta. Navodno je poručio Netanyahu: “Sada vas svi mrze. Svi mrze Izrael zbog ovoga.”
Kasnije je i sam Trump javno potvrdio da je razgovor bio napet, priznajući da ga je izraelsko djelovanje u Libanu “uznemirilo”. Ipak, dodao je da su on i Netanyahu “dobro sarađivali”.
Izraelski zvaničnici, koji su govorili anonimno, naveli su da je riječ o jednom od najžešćih razgovora koje je Netanyahu imao s Trumpom. Jedan od njih rekao je da je curenje detalja razgovora u medije politički nanijelo štetu izraelskom premijeru uoči ovogodišnjih izbora.
Trump je tokom razgovora navodno tražio da Izrael obustavi planirane napade na Bejrut, nakon što je Iran upozorio da izraelski udari u Libanu podrivaju pregovore o okončanju rata. Sukob je počeo zajedničkim američko-izraelskim napadima, a prema istraživanjima javnog mnijenja veoma je nepopularan među američkim biračima.
S druge strane, izraelski zvaničnici tvrde da je Netanyahu Trumpu jasno stavio do znanja da bilo kakva pauza u napadima može funkcionisati samo ako Hezbollah prestane gađati sjever Izraela.
Nakon razgovora Trump je izjavio da su Izrael i Hezbollah pristali da prekinu međusobne napade, što je izazvalo kritike dijela izraelske opozicije, ali i pojedinih članova Netanyahuove vlade.
Lider opozicije Yair Lapid optužio je Netanyahua da je Izrael pretvorio u “američki protektorat”, tvrdeći da je izraelski premijer prepustio Washingtonu prevelik utjecaj nad sigurnosnim odlukama zemlje.
Predsjednik izraelskog think-tanka Mitvim Nimrod Goren ocijenio je da su razlike između Trumpa i Netanyahua sada “veoma javne”, za razliku od ranijih perioda kada su nesuglasice uglavnom rješavane iza zatvorenih vrata.
Iako je Trump tokom posljednjih godina snažno podržavao Izrael, uključujući i odluku da se SAD uključe u napade na Iran, dio izraelske javnosti smatra da je američki predsjednik povukao i poteze koji nisu bili u interesu Izraela. Među njima su obustava američkih udara na jemenske Hute, ukidanje sankcija sirijskom predsjedniku Ahmedu al-Sharaau, kao i pritisak da se zaustavi prošlogodišnji rat između Izraela i Irana.
Reuters navodi da Izrael trenutno nije direktno uključen u američko-iranske pregovore o završetku rata, koji se vode posredstvom Pakistana, države koja nema formalne diplomatske odnose s Izraelom.
Ratovi protiv Irana i Hezbollaha i dalje imaju veliku podršku u Izraelu, uključujući i birače političkih protivnika Benjamina Netanyahua. Međutim, situacija u SAD-u je drugačija, gdje značajan broj birača, uključujući dio Trumpove konzervativne baze, ne podržava nastavak sukoba.
Trump je više puta izjavio da je Amerika blizu dogovora s Iranom o okončanju rata, dok Teheran insistira da svaki sporazum mora uključivati prekid izraelskih napada na Hezbollah u Libanu.
Analitičari upozoravaju da bi nagli prekid sukoba mogao predstavljati ozbiljan politički problem za Netanyahua, jer bi mnogi Izraelci to doživjeli kao rezultat američkog pritiska.
“Niko ovdje ne želi imati osjećaj da smo još jedna zvijezda na američkoj zastavi. Želimo osjećaj nezavisnosti”, rekao je bivši Netanyahuov savjetnik Nadav Strauchler.
Uprkos tenzijama, američki i izraelski zvaničnici insistiraju da odnos između Trumpa i Netanyahua ostaje čvrst te da dvojica lidera i dalje dijele zajedničke stavove o većini ključnih pitanja.
