Procjena se odnosi samo na dodatne smrti povezane s toplotom i dolazi povrh ranijih smrtnih ishoda koje već pojačava klimatska kriza.
Najteže bi mogle biti pogođene tropske zemlje poput Nigerije, Indonezije, Sudana, Indije i Brazila, dok je i SAD među 20 država s najvećim očekivanim brojem dodatnih smrtnih slučajeva, njih oko 3.500.
Istraživači navode da bi projekcije mogle pomoći vlastima da na vrijeme usmjere zaštitne mjere, uključujući preciznije prognoze vrućine, rashladne centre, jače dežure u zdravstvenim ustanovama i zaštitu radnika na otvorenom. Procjena od 451.000 smrti obuhvata period od septembra do februara 2027. godine, ali se povišen broj smrtnih ishoda zbog vrućine očekuje i do juna ili jula 2027.
Profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i profesor na Univerzitetu u Chicagu, rekao je: “Procjena od 451.000 ljudi je toliko veliki broj da može otupiti osjećaj, ali iza njega stoje roditelji i djeca, bake i djedovi i komšije, ljudi koji idu na posao, brinu o porodicama i žive svoje živote”.
Naučnici upozoravaju da sadašnji El Nino već premašuje dosad zabilježene temperaturne rekorde za taj fenomen, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca. Događaj opisuju kao “zapanjujući” i “na nivou Godzille”, uz napomenu da su El Nino epizode prirodne, ali da ih globalno zagrijavanje može dodatno pogoršati.
Doktorica Tamma Carleton sa Univerziteta Kalifornija u Berkeleyju poručila je da hitne mjere mogu spasiti mnoge živote ove godine, ali da svijet mora razviti dugoročnije alate za period kada današnje ekstremne temperature postanu nova normalnost. Upozorenje dolazi i uz procjene da bi El Nino mogao pogoditi opskrbu hranom i povećati akutnu glad za oko 50 miliona ljudi.
