Svi se hvalimo turizmom, a nemamo državno ministarstvo – turiste moramo zadržati duže u BiH

Istakao je da Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal, ali da se mora mnogo brže prilagođavati promjenama na turističkom tržištu.

Halilović smatra da razvoj turizma ne može biti uspješan bez bolje koordinacije svih nivoa vlasti.

“Prvo moram demantovati sam sebe – nije tačno da se sve dešava slučajno. Privatni sektor već nekih trideset godina radi na tome da unaprijedi turizam i dovede veliki broj turista u Bosnu i Hercegovinu. Međutim, na državnom nivou nemamo ministarstvo turizma. Svi se hvalimo turizmom i govorimo da je to jedna od najvažnijih privrednih grana u Bosni i Hercegovini, ali nemamo državno ministarstvo koje bi se time bavilo. Imamo ministarstvo na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ali ga nema, recimo, u Kantonu Sarajevo. Imamo jedan ured pri Ministarstvu privrede, a na državnom nivou postoji sektor pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali to je premalo da bi se koordinisao rad sa svim ostalim nivoima vlasti”, rekao je Halilović.

Dodao je da postojeće strategije razvoja turizma nisu dovoljne jer se tržište vrlo brzo mijenja.

“Vjerovatno svi kantoni imaju usvojene strategije razvoja turizma, ali moram reći da su one, po mom mišljenju, uglavnom ‘copy-paste’. Po meni je najveća strategija to da strategije zapravo nema. Turizam traži stalno prilagođavanje. Bosna i Hercegovina je dobrim dijelom vezana za goste iz zemalja Zaljeva, ali i za tržišta poput Malezije, Singapura, Tajvana i Kine. Međutim, Katar je ukinuo aviolinije prema Balkanu i to tržište je stalo. To znači da odmah moramo tražiti alternativna tržišta. Ne možemo danas donijeti strategiju za narednih sedam godina i očekivati da će sve ostati isto”, kazao je.

Govoreći o regionalnoj konkurenciji, Halilović smatra da Bosna i Hercegovina ne može konkurisati Hrvatskoj ili Italiji kada je riječ o ljetovanju na moru, ali može privući dio gostiju koji putuju kroz region.

“Mi ne možemo biti ozbiljna konkurencija moru, odnosno Hrvatskoj ili Italiji. Međutim, možemo iskoristiti dio tog tržišta. Danas ljudi više ne provode deset ili petnaest dana samo na moru. Sve više putuju kombinovano – nekoliko dana provedu na moru, a zatim dva ili tri dana na planini ili u gradovima. Tu Bosna i Hercegovina ima svoju šansu. Već sada imamo mađarske turiste koji na putu prema Crnoj Gori ili Albaniji ostaju jednu ili dvije noći u Sarajevu. Isto rade i Poljaci. To sada treba dodatno razvijati. Moramo ih zadržati dan ili dva duže i ponuditi im više od historijskih znamenitosti – prije svega gastronomiju i pristupačne cijene koje su i dalje među našim najvećim prednostima”, rekao je.

Jednim od najvećih problema za razvoj turizma smatra saobraćajne gužve, posebno na magistralnom putu kroz Konjic.

“Najveći problem je, po mom mišljenju, Konjic. To je problem koji traje već trideset godina. Ne znam postoji li neko dovoljno pametan da ga konačno riješi, bilo izgradnjom kružnog toka ili drugačijom organizacijom saobraćaja. Moje razmišljanje je da bi se u periodima najvećih gužvi mogao privremeno mijenjati režim saobraćaja. Kada se ljudi ujutro kreću iz Sarajeva prema Mostaru, trebalo bi omogućiti dvije trake u tom smjeru, a kada se navečer vraćaju iz Hercegovine prema Sarajevu, određeni period omogućiti dvije trake prema Sarajevu”, rekao je.

Kao primjer naveo je grupu turista koja je zbog višesatnog čekanja odustala od obilaska Hercegovine.

“Jučer sam imao grupu turista koja je željela otići u Mostar i na Kravice. Navigacija im je s Ilidže pokazivala gotovo četiri sata vožnje do Mostara isključivo zbog gužvi u Konjicu. Na kraju su odustali od Mostara, otišli preko Tjentišta prema Trebinju i nastavili put prema Crnoj Gori. Na taj način svi gube. Da su otišli u Mostar, posjetili bi grad, Kravice, platili parking, ručak i druge sadržaje. Ovako su od svega odustali čim su vidjeli koliko će put trajati”, upozorio je.

Na pitanje šta turisti najčešće zamjeraju, Halilović je izdvojio jedan problem.

“Mi imamo mnogo dobrih strana koje nadjačaju one loše. Ali, po mom mišljenju, najveći problem je nečistoća. To je naša najveća mana. Od toga bih izdvojio Krajinu i regiju Banje Luke, gdje ljudi imaju drugačiji odnos prema čistoći, rijekama i životnoj sredini. Nažalost, što južnije idete, situacija je sve lošija”, rekao je.

Govoreći o radnoj snazi u turizmu, Halilović smatra da je ključ u obrazovanju i ranom uključivanju učenika u praktičan rad.

“Čini mi se da posljednje dvije ili tri godine sve manje ljudi odlazi u Hrvatsku i da sve više radnika ostaje ovdje. U principu imamo dovoljno radne snage. Međutim, toj radnoj snazi treba više motiva i mnogo više edukacije. Već deset godina iz Udruženja predlažemo da se uvedu stipendije za učenike srednjih ugostiteljskih škola – za kuhare, konobare, recepcionere i druga zanimanja. Volio bih da ti učenici već od prvog ili drugog razreda dva ili tri dana sedmično rade u hotelima i restoranima. Na taj način bi vrlo rano osjetili da se od tog posla može pristojno živjeti i zaraditi. To je model koji već dugo postoji u zemljama zapadne Evrope i poznat je kao dualno obrazovanje”, rekao je.

Halilović upozorava da nelegalni smještaj i otkazivanje rezervacija narušavaju ugled Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije.

“Tokom koncerata Dine Merlina imali smo više slučajeva da ljudi rezervišu smještaj preko Bookinga, a onda im domaćin u posljednjem trenutku otkaže rezervaciju. Suština je da neko sobu rezervisanu za 100 eura otkaže kako bi je izdao drugome za 250 eura. Kada se to dogodi u registrovanom objektu, postoje inspekcije i knjige žalbi pa se može reagovati. Ali kod neregistrovanih objekata to je mnogo teže. Takvi gosti odlaze iz Bosne i Hercegovine nezadovoljni i s nepovjerenjem. Zbog toga apelujem da se pojačaju kontrole i da se provjerava da li su objekti koji se oglašavaju na Bookingu registrovani ili nisu”, poručio je.

Govoreći o razvoju turizma izvan ljetne sezone, Halilović smatra da Bosna i Hercegovina mora više ulagati u kongresni i sportski turizam.

“Prije petnaestak godina juli i august bili su gotovo prazni mjeseci u Sarajevu, a danas su hoteli puni od 1. jula do 1. septembra. Međutim, februar i mart su nam i dalje slabi i na tome moramo raditi. Godinama pokušavamo razviti koncept da ljudi spavaju u Sarajevu, a skijaju na olimpijskim planinama. Imamo dosta sportskih događaja koji tokom zime znaju popuniti cijeli grad. Zbog toga kanton, grad i država trebaju podržavati takve manifestacije. Posljednjih godina razvija se i kongresni turizam. U septembru će se jedan kongres koji se godinama održavao u Barceloni preseliti u Sarajevo, a postoji mogućnost da naredne godine i Svjetski kongres farmaceuta bude održan upravo u našem gradu. To pokazuje da nas ljudi sve više prepoznaju kao destinaciju koja može organizovati velike međunarodne događaje”, rekao je.

Za kraj je poručio da Bosna i Hercegovina često sama sebi nanosi štetu naglašavanjem negativnih priča.

“Veliki značaj za promociju Bosne i Hercegovine imao je plasman naše fudbalske reprezentacije na Svjetsko prvenstvo. Bosna i Hercegovina je tada postala prepoznatljiva širom svijeta. Na tome dugujemo zahvalnost Nogometnom savezu i našim reprezentativcima. To nam je dalo snažan vjetar u leđa kada je riječ o promociji države i turizma. Nažalost, mi često sami umanjujemo vlastite uspjehe. Dovoljno je da se uz Miljacku pojavi jedan miš pa da od toga napravimo priču kao da je cijeli grad preplavljen. Često se previše pažnje posvećuje negativnim stvarima”, zaključio je Halilović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad