GLAMOS, švicarska služba za praćenje glečera, i Švicarska akademija nauka naveli su da su toplotni valovi i slabe zimske snježne padavine ubrzali topljenje u zemlji koja ima najviše glečera u Alpama.
“Alpski glečeri nemaju šanse da dugoročno prežive u takvim uslovima”, saopćili su GLAMOS i Švicarska akademija nauka u izjavi objavljenoj u četvrtak.
Trend se posljednjih godina pogoršao. Prema podacima stručnjaka, samo u proteklih pet godina volumen leda u Švicarskoj smanjen je za gotovo petinu, što se uklapa u šire zabrinutosti zbog globalnog zagrijavanja u Evropi, kontinentu koji se najbrže zagrijava.
Matthias Huss, šef GLAMOS-a i profesor glaciologije na Federalnom politehničkom institutu ETHZ, rekao je da je sadašnje zagrijavanje posljedica ljudskog utjecaja.
“Zagrijavanje koje sada doživljavamo može se 100 posto pripisati antropogenim klimatskim promjenama. Tako je jednostavno”, kazao je Huss.
Rekordno povlačenje leda u Švicarskoj zabilježeno je 2022. godine, kada su ljetne vrućine, malo zimskog snijega i crvenkasta saharska prašina potamnili glečere, zbog čega su upijali više toplote. Huss je objasnio da zimski snijeg štiti stari led od topljenja i omogućava stvaranje novog leda na većim visinama.
Ovogodišnji gubitak od 2,2 biliona litara vode od jula do septembra jednak je četverostrukoj godišnjoj potrošnji vode u Švicarskoj, zemlji s oko 9,1 milion stanovnika.
Švicarska više od polovine električne energije dobija iz hidroelektrana, a njeni glečeri napajaju neke od najvažnijih evropskih rijeka, među njima Dunav, Po, Rajnu i Ronu.
Stručnjaci su naveli da je prosječna debljina pojedinih glečera smanjena za 2,5 do četiri metra, a na jeziku nekih glečera i do 10 metara. Među glečerima koji su ove godine imali najveće zabilježeno topljenje su Allalin, Clarident, Rhone i Aletsch, najveći glečer u Alpama.
