Govoreći na Forumu Energy Intelligence u Londonu, Nasser je napomenuo da je globalni energetski sistem već pod velikim pritiskom te da su vanredne mjere samo kratkoročno korisne, piše britanski list The Telegraph.
“Postojeće zalihe su ublažile udarac, ali one nisu neograničene. Vanredne rezerve nam mogu kupiti jednu zimu, ali ne mogu riješiti dugoročni problem snabdijevanja. Sve dok se Hormuški moreuz potpuno ne otvori i dok se ne vrati povjerenje, surova realnost je da će se pritisak na oba kraja naftnog barela samo intenzivirati”, izjavio je prvi čovjek Aramca.
Povod za njegovo upozorenje bila je odluka država članica G7 da u petak, 2. oktobra, stave na tržište dodatnih 100 miliona barela sirove nafte i goriva. Odluka je uslijedila nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je prijetio uvođenjem zabrane izvoza dizela iz Sjedinjenih Američkih Država.
Ova mjera dolazi nakon martovskog obećanja o plasiranju 400 miliona barela, od čega je do danas već iskorišteno 325 miliona.
Zatvaranje Hormuškog moreuza i rat u Ukrajini već su ranije izazvali drastičan rast cijena dizela na benzinskim pumpama, dok je Trumpova prijetnja obustavom izvoza dodatno raspirila strah od nestašica.
Većina nafte koju je oslobodio G7 dolazi iz kopnenih zaliha u vlasništvu privatnih kompanija, za koje Nasser tvrdi da su bile posljednji preostali mehanizam odbrane. On je ukazao da je od gotovo šest milijardi barela preostalih svjetskih rezervi praktično dostupna svega jedna desetina.
“Nivo zaliha dostiže kritičnu tačku. Dostupno je samo 10 posto, pa čak i manje od toga”, upozorio je Nasser i istakao da se ukupne rezerve razlikuju od iskoristivih jer se dio nafte mora zadržati u skladištima kako ne bi došlo do oštećenja infrastrukture i rezervoara.
Prema njegovim procjenama, čak i u slučaju prekida rata u Iranu i normalizacije trgovačkih tokova kroz Hormuški moreuz, vladama će trebati najmanje dvije godine da obnove svoje zalihe na pređašnji nivo, što će stvoriti dodatnu potražnju i pritisak na cijene. Nasser je dodao i da mnoge zemlje, pa i privatne kompanije, već razmatraju stvaranje još većih strateških zaliha kako bi se osigurale od budućih kriza.
U sklopu iste konferencije, izvršna direktorica kompanije British Petroleum (BP) Meg O’Neill kritikovala je pojedine države zbog, kako je izjavila, nemara i samodopadnosti u reakciji na energetsku krizu. Dok su Japan, Južna Koreja i Kina reagovale dugoročnim strategijama, O’Neill smatra da će neke nacije nastaviti ignorisati dubinu problema.
Cijene nafte na svjetskom tržištu trenutno iznosi 102 dolara (178 KM) po barelu, što je značajan rast u odnosu na 70 dolara (122 KM), koliko je barel koštao prije nego što je Trump započeo rat s Iranom, piše The Telegraph.
