Prosječna temperatura površine mora izvan polarnih regija iznosila je 20,96 stepeni Celzijusa prošlog mjeseca. Ovaj podatak premašuje prethodni rekord od 20,89 stepeni zabilježen 2023. godine.
Prema podacima Copernicus Climate Change Servicea, prošli mjesec je bio drugi najtopliji juli u svijetu ikada zabilježen, s temperaturama koje su 1,47 stepeni iznad procijenjenog prosjeka.
Temperature mora ostale su izuzetno visoke u većem dijelu tropskog Pacifika, gdje se razvijaju uslovi El Nina, a stručnjaci predviđaju da će se ovaj fenomen u narednim mjesecima dodatno pojačati.
Okeani su vitalni regulator klime na Zemlji jer apsorbuju većinu viška toplote generisane emisijama stakleničkih plinova i proizvode polovinu kisika. Ipak, njihovo ubrzano zagrijavanje donosi razorne posljedice.
Najveći problem predstavlja porast nivoa mora. Kako se morska voda zagrijava, ona se širi, a to termalno širenje čini oko trećinu dosad zabilježenog porasta nivoa mora, zbog čega voda sve više prodire na niske obale i ugrožava ostrvske države.
Također, toplija mora uzrokuju razornije morske toplotne valove koji masovno uništavaju koraljne grebene. Toplije površine okeana isparavaju više vlage u zrak, što intenzivira tropske oluje i donosi obilnije padavine.
Dok okeani bilježe rekorde, zapadna Evropa prolazi kroz izuzetan period ekstremnih vrućina. Zabilježene su rekordne temperature u junu i julu, s dugotrajnim sušnim uslovima koji su izazvali katastrofalne šumske požare, a neka područja se suočavaju s trećim ili četvrtim toplotnim valom još od maja.
