Kontrolori misije ponovo su 26. augusta pokrenuli dva od tri Swiftova naučna instrumenta, a to su rendgenski teleskop (XRT) i ultraljubičasto/optički teleskop (UVOT). Oba instrumenta bila su isključena u februaru u sklopu nastojanja da se smanji atmosferski otpor i vremešnoj svemirskoj letjelici omogući da dovoljno dugo ostane u orbiti kako bi do nje stigla druga letjelica i podigla je na veću visinu, navodi NASA u saopćenju.
Treći Swiftov instrument Burst Alert Telescope (BAT) i dalje je van funkcije. Rad BAT-a obustavljen je u aprilu kako bi se štedjela energija, čime je kontrolorima omogućeno da postave Swiftove solarne panele na način koji je dodatno smanjio otpor nastao njegovim kretanjem kroz Zemljinu atmosferu. NASA navodi da se tim misije nada da će ponovo početi prikupljati podatke ovim instrumentom u narednih nekoliko sedmica.
“Tokom posljednje 21 godine, Swift je bio NASA-in višenamjenski alat za proučavanje kosmosa. On posmatra širok raspon svjetlosti, brzo se usmjerava prema kratkotrajnim izbijanjima i šalje upozorenja drugim postrojenjima u svemiru i na Zemlji kako bi pomogao u koordinaciji naknadnih posmatranja”, naveli su zvaničnici NASA-e u saopćenju.
Povratak naučnim istraživanjima uslijedio je nakon što je NASA odlučila odustati od planova za podizanje Swiftove orbite pomoću letjelice LINK, robotske servisne svemirske letjelice koju je napravila kompanija Katalyst Space iz Arizone. LINK je lansiran 3. jula raketom Northrop Grumman Pegasus XL s ambicioznim ciljem da stigne do Swifta, uhvati opservatorij i podigne ga u višu orbitu.
Međutim, misija spašavanja naišla je na probleme krajem jula kada je LINK zadobio probleme sa sistemom za kontrolu položaja, zbog čega se počeo okretati i došlo je do prekida komunikacije. Utvrđeno je da su dva od tri reakciona točka na letjelici neispravna, dok je i sistem potisnika na hladni gas izgubio dio funkcionalnosti.
Iako su inženjeri uspjeli smanjiti okretanje LINK-a i ponovo uspostaviti kontrolu položaja, NASA i Katalyst su 19. augusta objavili da letjelica više neće pokušavati uhvatiti Swift i podići njegovu orbitu. Umjesto toga, očekuje se da će LINK stići do Swifta i izvesti operacije u njegovoj neposrednoj blizini, pružajući priliku za demonstraciju tehnologija koje bi se mogle koristiti u budućim misijama servisiranja satelita u svemiru, zbog čega je Swift ostao bez planiranog podizanja orbite koje je trebalo produžiti njegov radni vijek, a njegova budućnost postala je sve neizvjesnija.
Lansiran 2004. godine, Swift je prvobitno bio dizajniran za dvogodišnju misiju proučavanja eksplozija gama-zraka, najmoćnijih eksplozija u svemiru. Više od dvije decenije kasnije, opservatorij i dalje otkriva kratkotrajne kosmičke događaje i brzo ih prati u gama, rendgenskom, ultraljubičastom i vidljivom dijelu spektra, istovremeno upozoravajući druge opservatorije kako bi i one svoju pažnju usmjerile prema istim ciljevima.
Za razliku od nekih drugih svemirskih letjelica u niskoj Zemljinoj orbiti, Swift nema pogonski sistem sposoban da neutrališe atmosferski otpor. Povećana Sunčeva aktivnost zagrijala je i proširila gornje slojeve Zemljine atmosfere, povećavajući otpor koji djeluje na Swift i uzrokujući da njegova orbita propada brže nego što se ranije očekivalo.
Očekivalo se da će NASA-in režim rada s malim aerodinamičkim otporom zadržati Swift iznad visine od oko 300 kilometara sve do oktobra. Ispod tog praga rad opservatorija postaje sve teži, a njegovo spuštanje se ubrzava, naveli su zvaničnici NASA-e u saopćenju.
Sada kada su naučne operacije nastavljene, a planirano podizanje orbite više nije opcija, NASA očekuje da će Swift doseći tu kritičnu visinu u narednih jedan do dva mjeseca. Bez intervencije, vjerovatno je da će se opservatorij kasnije ove godine srušiti nazad na Zemlju, pri čemu će većinom izgorjeti tokom ponovnog ulaska u atmosferu, navodi svemirska agencija.
Za sada, ovaj vremešni svemirski teleskop maksimalno koristi vrijeme koje mu je preostalo i ponovo skenira svemir.
