Ekstremne vremenske prilike, koje su ovoga ljeta pogodile i veći dio zapadne Evrope, nisu zaobišle ni našu zemlju.
Težak period za poljoprivredu
Poljoprivrednici danima upozoravaju na negativne efekte, ističući da čak ni sistemi za navodnjavanje više ne mogu spasiti prinose.
Predsjednik Udruženja povrtara iz entiteta Republike Srpske Darko Ilić ističe da je situacija veoma loša i da su posljedice već vidljive.
“Tokom posljednjih nekoliko dana na udaru su sve kulture – od ratarstva, odnosno kukuruza, suncokreta i soje, pa do povrća, paprike i paradajza. Dolazi do pregorijevanja biljaka, odnosno ta masa lista nije u mogućnosti da zaštiti od ovako ekstremnih temperatura pa dolazi do pregorijevanja plodova”, objašnjava Ilić.
Dugotrajan period bez značajnijih padavina uzrokovao je pad vodostaja rijeka širom zemlje. Iako još nije bilo značajnijih redukcija pitke vode, nadležni apeluju na racionalnu potrošnju.
“Trenutna hidrološka situacija još uvijek je stabilna, ali osjetno je da opadaju vodostaji i ukoliko se ovaj sušni period nastavi moglo bi u nekom trenutku doći do problema, prije svega u snabdijevanju poljoprivredne proizvodnje vodom”, rekao je Saša Mirić iz preduzeća Vode RS-a.
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save navode kako na vodomjernim stanicama u entitetu Federacija BiH zasad nisu zabilježeni ekstremno niski vodostaji, ali je manje vode na većini vodotoka na vodnom području Jadranskog mora.
Naročito izazovno u Hercegovini
Rad na otvorenom na temperaturama koje u Hercegovini prelaze 40 stepeni Celzijusa predstavlja ogroman rizik za zdravlje radnika, što primorava kompanije na pomjeranje radnog vremena.
Dodatni problem stvara tzv. efekat “urbanog toplotnog ostrva”, a o aktuelnim vremenskim uslovima razgovarali smo s meteorologom Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) Dženanom Zulumom.
“U centru grada, gdje je sve asfalt, beton i staklo, viša je temperatura nego u dijelovima gdje se nalaze parkovi. Ti materijali isijavaju temperaturu i dodatno zagrijavaju prostor. Nažalost, svjedoci smo da zelene površine uništavamo pod raznoraznim izgovorima i na ta mjesta pravimo parkinge, nove građevine i slično”, objašnjava Zulum.
Osvrćući se na aktuelne vremenske prilike, Zulum ističe zanimljiv podatak – ako uzmemo srednje temperature zraka u junu i julu, ljeto 2026. godine je zapravo svježije u odnosu na prethodne godine (slično je bilo 2020.). Međutim, prvih osam dana augusta donijelo je najtopliji period još od 2017. godine.
“Na jugu zemlje maksimalne dnevne temperature relativno su se približile rekordima. Kontinuirano visoke maksimalne temperature zadnjih dana u Hercegovini, koje iznose 40 stepeni i više, daju dojam da su probijeni apsolutni maksimumi, a tome jednim dijelom doprinose i izvještaji medija iz zapadne Evrope, gdje su zadnjih mjeseci zaista visoke temperature”, kaže Zulum.
Broj tropskih noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni, je uobičajen za jug zemlje, dok u centralnoj Bosni i dalje imamo svježa jutra.
Pored niskih vodostaja, vrućina je okidač i za brojne šumske požare koji danima haraju, posebno u južnim dijelovima zemlje, poput Konjica, gdje su zabilježeni požari prethodnih dana.
Zgarišta, gust dim i uništena priroda direktno se odražavaju na turizam. Turisti, umjesto u svježem zraku i prirodnim ljepotama, nerijetko borave u područjima prekrivenim dimom od požara, što otežava normalno odvijanje ljetne turističke sezone, posebno u Hercegovini i nacionalnim parkovima.
Visoke temperature direktno su pogodile i građevinski sektor pa nadležne inspekcije apeluju na kompanije da rad prilagode vremenskim uslovima.
